Pozdravni govor
Želim Vas srdačno pozdraviti u ime Klinike za psihijatriju, Kliničke bolnice ?Sestre milosrdnice? i u svoje osobno ime i izraziti zadovoljstvo, da ste se okupili u ovako velikom broju. Posebno mi je drago, što na kongresu sudjeluju mnogi gosti i eminentni stručnjaci iz zemlje i inozemstva s nastojanjima da se u budućnosti pruži još značajniji doprinos rješavanju problema vezanih uz ovisnost o alkoholu i alkoholom uzrokovanim poremećajima.
Alkoholizam, odnosno ovisnost o alkoholu, što je stručno točniji izraz je, kao što je dobro poznato, specifična bolest, koja dugo traje i dovodi do niza zdravstvenih i socijalnih poteškoća. Broj bolesnika je velik, a broj odgovarajućih stručnjaka, koji se bave liječenjem ovisnosti o alkoholu, relativno malen. Stoga je već davno sazrela ideja, da bez suradnje bolesnika, njihovih obitelji, članova skupine u kojoj žive, te pomoći drugih ovisnika o alkoholu koji se nalaze u sličnim poteškoćama, efikasno liječenje nije moguće. Na osnovu takve ideje formiraju se organizacije liječenih alkoholičara, odnosno organizacije alkoholičara (primjerice AA), koje se bave liječenjem svoje bolesti.
S ponosom ističemo da su se u našoj sredini već 1964. godine počeli osnivati klubovi liječenih alkoholičara, kojima je glavni cilj naučiti alkoholičara kako iskoristiti klupsku grupu kao autopsihoterapijsku zajednicu. U klubu se, uz suradnju stručnog terapijskog tima provodi liječenje i rehabilitacija članova. U njemu se mogu organizirati i druge društvene, rekreativne i rehabilitacijske aktivnosti, no ni u kojem slučaju ne smiju se zanemariti osnovne terapijske aktivnosti. Na osnovu prijateljstva i razumijevanja među svojim članovima i među članovima obiteljske skupine trebaju se oblikovati novi načini ponašanja i ispraviti poteškoće vezane uz poremećaje njihova ponašanja.
Paralelno s liječenjem bolesnika, njegov bračni partner i drugi članovi obitelji trebaju biti obuhvaćeni grupnim radom uz pouku o alkoholizmu i načinu na koji mogu iskoristiti klub za liječenje. U slučaju bolničkog liječenja, odmah, u prvo vrijeme terapije, alkoholičar s članovima obitelji treba biti uključen u klub liječenih alkoholičara pri instituciji u kojoj se liječi i istovremeno se uključiti u klub u kojem će nastaviti liječenje po završetku institucionalnog liječenja. To ističem zbog činjenice, da još uvijek nisu iskorištene sve mogućnosti institucijsko-izvaninstitucijskih načina liječenja. Danas su se klubovi liječenih alkoholičara dovoljno proširili, postali su prihvaćeni kao grupe samopomoći i uzajamne pomoći i dio su svakidašnjice u zdravstvenoj zaštiti. Vaša je zadaća dogovoriti se kako ih razvijati da u buduće što bolje rade.
U svom djelovanju, klub i njegovi članovi (stručnjak, bolesnici, članovi obitelji) trebaju mijenjati tradicionalni medicinski model u pristupu ovisnosti o alkoholu i dati mu još suvremeniji, sadržajno obogaćen, prihvaćanjem etike socijalnog društva i stvaranjem novih odnosa u socijalnoj psihijatriji.
Alkoholičara u njegovoj bolesti svi odbacuju. Klub i njegovi članovi moraju biti i ostati ona ljudska skupina koja će uvijek, bez obzira na okolnosti pristupiti alkoholičaru i pomoći mu u skladu s načelima samopomoći i uzajamne pomoći!
Ostaje mi, na kraju, da Vas još jednom pozdravim, zahvalim na pažnji i poželim sve najbolje u Vašem budućem radu i životu.
Prof. dr. sc. Vlatko Thaller
Alkoholizam, odnosno ovisnost o alkoholu, što je stručno točniji izraz je, kao što je dobro poznato, specifična bolest, koja dugo traje i dovodi do niza zdravstvenih i socijalnih poteškoća. Broj bolesnika je velik, a broj odgovarajućih stručnjaka, koji se bave liječenjem ovisnosti o alkoholu, relativno malen. Stoga je već davno sazrela ideja, da bez suradnje bolesnika, njihovih obitelji, članova skupine u kojoj žive, te pomoći drugih ovisnika o alkoholu koji se nalaze u sličnim poteškoćama, efikasno liječenje nije moguće. Na osnovu takve ideje formiraju se organizacije liječenih alkoholičara, odnosno organizacije alkoholičara (primjerice AA), koje se bave liječenjem svoje bolesti.
S ponosom ističemo da su se u našoj sredini već 1964. godine počeli osnivati klubovi liječenih alkoholičara, kojima je glavni cilj naučiti alkoholičara kako iskoristiti klupsku grupu kao autopsihoterapijsku zajednicu. U klubu se, uz suradnju stručnog terapijskog tima provodi liječenje i rehabilitacija članova. U njemu se mogu organizirati i druge društvene, rekreativne i rehabilitacijske aktivnosti, no ni u kojem slučaju ne smiju se zanemariti osnovne terapijske aktivnosti. Na osnovu prijateljstva i razumijevanja među svojim članovima i među članovima obiteljske skupine trebaju se oblikovati novi načini ponašanja i ispraviti poteškoće vezane uz poremećaje njihova ponašanja.
Paralelno s liječenjem bolesnika, njegov bračni partner i drugi članovi obitelji trebaju biti obuhvaćeni grupnim radom uz pouku o alkoholizmu i načinu na koji mogu iskoristiti klub za liječenje. U slučaju bolničkog liječenja, odmah, u prvo vrijeme terapije, alkoholičar s članovima obitelji treba biti uključen u klub liječenih alkoholičara pri instituciji u kojoj se liječi i istovremeno se uključiti u klub u kojem će nastaviti liječenje po završetku institucionalnog liječenja. To ističem zbog činjenice, da još uvijek nisu iskorištene sve mogućnosti institucijsko-izvaninstitucijskih načina liječenja. Danas su se klubovi liječenih alkoholičara dovoljno proširili, postali su prihvaćeni kao grupe samopomoći i uzajamne pomoći i dio su svakidašnjice u zdravstvenoj zaštiti. Vaša je zadaća dogovoriti se kako ih razvijati da u buduće što bolje rade.
U svom djelovanju, klub i njegovi članovi (stručnjak, bolesnici, članovi obitelji) trebaju mijenjati tradicionalni medicinski model u pristupu ovisnosti o alkoholu i dati mu još suvremeniji, sadržajno obogaćen, prihvaćanjem etike socijalnog društva i stvaranjem novih odnosa u socijalnoj psihijatriji.
Alkoholičara u njegovoj bolesti svi odbacuju. Klub i njegovi članovi moraju biti i ostati ona ljudska skupina koja će uvijek, bez obzira na okolnosti pristupiti alkoholičaru i pomoći mu u skladu s načelima samopomoći i uzajamne pomoći!
Ostaje mi, na kraju, da Vas još jednom pozdravim, zahvalim na pažnji i poželim sve najbolje u Vašem budućem radu i životu.
Prof. dr. sc. Vlatko Thaller
0 Komentari:
Post a Comment
<< Naslovnica