Alkotest ne bilježi promile iz voća

Dr. Vlatko Thaller, predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam Hrvatskog liječničkog zbora, o novim propisima za vozače

ZAGREB - Prije nego sjedne za upravljač osobnog automobila svaki vozač u Hrvatskoj morat će, ne samo dobro promisliti smije li išta popiti, nego i što će pojesti. Naime, čak i nekoliko prezrelih komada breskvi, marelica, krušaka ili banana, upozorava predsjednik Kluba liječenih alkoholičara prof. dr. Darko Breitenfeld, fermentacijom u organizmu mogu stvoriti efekt gotovo jednak konzumaciji jedne čaše piva ili vina i to pokazati na alkotestu.
"Nakon pojedene jedne griotte, kolača s rumom ili par prezrelih plodova voća, vozač ne bi smio sjesti za volan barem pola sata do sat, jer se u tom vremenskom roku fermentirani alkohol razgradi", napominje dr. Breitenfeld uvrstivši u kategoriju namirnica koje bi svakako trebalo izbjegavati i ocat iz domaće proizvodnje, koji kako tvrdi, uz etilni, sadržava i onaj iznimno štetan po organizam, metilni alkohol. Pozdravljajući odluku Hrvatskog sabora da se količina alkohola u krvi, dozvoljena u prometu na hrvatskim cestama, svede na razinu 0,0 promila, dr. Breitenfeld ističe kako bi svi oni koji se spremaju sjesti za volan morali imati na umu da je za razgradnju jedne čaše vina ili malog piva potrebno barem tri sata. Drugim riječima to znači, kako je pojasnio prof. dr. Vlatko Thaller, predstojnik Klinike za psihijatriju i alkoholizam KB-a "Sestara milosrdnica" i predsjednik Hrvatskog društva za alkoholizam, da organizam, odnosno jetra kao ključni organ za razgradnju alkohola može razgraditi 0,1 promil alkohola u sat vremena.
"Zavaravaju se oni koji misle da će im prije nego uđu u promet, a konzumirali su alkohol, pomoći ako popiju crnu kavu ili prošeću. Treba biti svjestan činjenice da ne postoji protusredstvo koje bi moglo ubrzati razgradnju alkohola, jer organizam ima svoje zakonitosti. Stoga je odluka da se vozačima zabrani konzumacija alkohola apsolutno opravdana i jedini logičan potez koji se mogao donijeti", ističe prof. dr. Thaller.
On smatra kako i vrlo mala količina vina, piva ili žestokog alkoholnog pića, koja na alkotestu ne prelazi granicu od 0,3 promila izaziva upola slabiju reakciju u prometu za razliku od onih koji alkohol nisu konzumirali.
Međutim, prof. dr. Thaller ne smatra da konzumacija voća, bez obzira koliko zrelo bilo, može uzrokovati pojavu alkohola u krvi u količinama koje bi se mogle očitati na policijskom alkotesteru.
"To su špekulacije. Nema nikakvih znanstvenih dokaza da se endogeni alkohol, koji bi sam organizam trebao stvoriti kao produkt razgradnje šećera, ugljikohidrata.., može pojaviti u tolikoj količini da bi utjecao na sposobnost osobe u prometu, odnosno na njezinu reaktibilnost, sposobnost percepcije, mišljenja i reagiranja", napominje prof. dr. Thaller.

S. Dukić, Slobodna Dalmacija