Zašto se pije alkohol?

Iz pera doc. dr. sc. Darko Breitenfelda (II. dio)

Zašto se pije alkohol?

Kao što smo rekli, alkohol pijemo radi smanjivanja briga, tjeskoba ili uveseljavanja, što je najčešći društveni razlog pijenja. Nastojimo ?popraviti? neko svoje, uglavnom normalno stanje.
Pije se tako od proslave rođenja, do žalovanja nakon smrti, za sve zgode i svetkovine. Gotovo bi se moglo reći da se svaka prilika iskorištava za pijenje.

Međutim, krivo se procjenjuje da u manjim količinama alkohol ne šteti organizmu, budući da uzimanjem više od 1-2 pića dnevno u prosjeku, nakon niza godina dolazi do oštećenja jetre i drugih organa. Znači, već 2 dl vina, pola litre piva ili 0,5 dl žestice po obroku, škodi čovjeku. Stoga alkohol, iako ima nešto kalorija, zbog tih nuspojava ne bi trebali smatrati prehrambenim proizvodom. Uostalom, uz pravilnu prehranu se bolje radi nego uz alkohol. Teški fizički radnici uz alkohol lakše rade jer su već ovisni o njemu i bez jutarnjeg prekidanja mamurluka od sinoćnjeg pijenja, ne mogu ni početi raditi. Oni bi bez alkoholnih oštećenja i uz pravilnu prehranu, bez alkohola, puno bolje radili.

Alkohol u pravilu ne pojačava ni stvaralačke sposobnosti, a i intelektualne sposobnosti najbolje se koriste u punoj trijeznosti i odmorenom stanju.
Alkohol, doduše, olakšava međuljudski kontakt, ali on zapravo samo uklanja početnu međuljudsku nelagodu kod susretanja polupoznatih ljudi, pa ga u uobičajenom poznatom društvu nema nikakvu razliku upotrebljavati.

Dapače, možemo reći da se dobro društvo, osobito kroz duže vrijeme, bolje zabavlja bez alkohola, nego s njim. U suprotnom se, nakon rođendana na kojem se uobičajeno popilo 3-5 pića, sjedalo za automobilski upravljač s koncentracijom alkohola u krvi preko 0,5 promila, što znači prometni prekršaj i oduzimanje vozačke dozvole. Čak i jedno piće uzeto naglo i natašte može dovesti do neposrednog povećanja koncentracije alkohola u krvi na više od 0,5 promila.
Mladi piju od puberteta, a neki i prije toga.

Čine to radi poistovjećivanja sa svojim vršnjacima, osobito onima koji su ranije odrasli, koji su iz obitelji u kojima se previše pije, te onima koji dolaze iz sredina u kojima nema dobrog odgoja i obrazovanja te drugih zanimljivih i korisnih dugoročnih ciljeva.

Osobito dolazi do pijenja i pušenja u osnovnoj školi, u vrlo ranoj dobi, ako nema uvjeta za upotpunjavanje slobodnog vremena, za korisnu razbibrigu, posebice šport (manjak dvorana i igrališta, te sredstava za njihovo jeftino korištenje).

Iako uzrok ranom pijenju može biti i stres od prilagodbe u školi, preveliki zahtjevi u školi, prejaka konkurencija u elitnim školama ili pred završne ili prijemne ispite, najveći uzrok pijenja su nepovoljne odgojne prilike kod kuće, nesređen obiteljski život, nesloga u kući, sklonost roditelja prema alkoholu, premalo zabrana za učenike (posebice prema kušanju i pijenju alkohola).

Uzrok je i premala kontrola vremena, kako ga učenici provode, često radi prezaposlenosti roditelja, koji popuštaju djeci i ispunjavaju im sve zahtjeve zbog osjećaja krivnje radi svoje nebrige ili ih previše zaštićuju, odvajajući ih od realnog svijeta.

Kada mladi osjete da im je djetinjstvo premalo sretno, imaju osjećaje manje vrijednosti, tjeskobe, depresije, boje se neuspjeha. Osjetivši da ih alkohol ohrabruje i oraspoložuje, skloni su ga piti radi dokazivanja u društvu, osobito pred djevojkama ili u međusobnom natjecanju, ne misleći o mogućim opasnostima te navike ili na neposredno brukanje ili sramoćenje radi postizanja slabijih spolnih rezultata u tim prilikama.

Svi se rezultati pod utjecajem alkohola umanjuju, a športske djelatnosti su posebno jasni pokazatelj, osobito gledano iz duže perspektive. Tome svjedoče primjeri uzornog života većine vrhunskih športaša, kao što su Šuker i Boban u nogometu, Mavrović u boksu, Batinić u atletici, Bukić u vaterpolu, Kostelić u skijanju, Primorac u stolnom tenisu i drugi.