Publikacije HSKLA i ZKLAZ
Za narudžbe knjiga ili časopisa molimo obratiti se kod tajnice HSKLA gđe Dušice Cesarec, na tel.:
091 545 80 72
1.12.05
Održan stručni sastanak Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti
Održan stručni sastanak Hrvatskog društva za alkoholizam i druge ovisnosti
Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora organiziralo je 08. studenog 2005.godine u KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, stručni sastanak s predavanjem "Hrvatski akcijski plan za prevenciju i suzbijanje štetnog djelovanja alkohola", koje je u organizaciji društva održala prim. dr.sc. Marina Kuzman.
Sastanku je prisustvovalo oko tridesetak osoba od kojih su bili najbrojniji liječnici, prvenstveno psihijatri koji se bave alkohologijom, ali i kolege drugih specijalizacija, te soc.radnici, defektolozi, medicinske sestre. Sastanak je otvorio i vodio prof. dr.sc. Vlatko Thaller, a u predsjedništvu su bili i prim.dr. Srđan Marušić i dr.sc. Zoran Zoričić.
U uvodnom dijelu predavanja prikazani su podaci o nastanku, posljedicama te potrebi borbe protiv alkoholizma u suvremenom društvu. Alkoholizam je ovisnost koja nastaje zbog neumjerene upotrebe alkoholnih pića, a izravno ili neizravno ugrožava najvitalniji dio pučanstva. Prekomjerno pijenje alkohola može imati značajna štetna djelovanja na tjelesno, psihičko i društveno zdravlje pojedinaca, obitelji i zajednice. Konzumacija alkohola i učestalost teškog pijenja povezana je s povećanim rizikom nesreća, uključujući nesreće u prometu, kriminalnim ponašanjem, obiteljskim i seksualnim nasiljem i ozljeđivanjem kako sebe tako i drugih te povećanom riziku samoubojstava. Troškovi problema uzrokovanih alkoholom u društvu procjenjuje se na 2-5% ukupnog bruto nacionalnog dohotka.
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o potrošnji alkohola u Europskoj regiji, Europa je podijeljena na tri skupine (Euro A, Euro B1 i B2 te Euro C), koje se razlikuju po značajkama potrošnje alkohola i alkoholnih konzumenata u pojedinim zemljama.
Hrvatska se nalazi u Euro A skupini koja se odlikuje srednjom potrošnjom alkoholnih pića u odnosu na većinu promatranih parametara. Procjenjuje se da alkohol konzumira 90% muškaraca i 81% žena, a da je rizičnih konzumenata u populaciji 15,7 %. Udio bolesti povezanih s alkoholom u ukupnim godinama izgubljenog zdravog života kao zbroj izgubljenih godina života i godina života izgubljenih zbog oštećenja iznosi u ovoj skupini 11,4 za muški i 1,5 za ženski spol. Potrošnja alkohola u Hrvatskoj bila je 2002. godine 10,95 litara po stanovniku. Ciroza jetre (K74) se smatra indikatorskom bolešću alkoholizma, jer je najvećim djelom posljedica prekomjerne uporabe alkohola. Prema podatcima SZO Hrvatska bilježi niže standardizirane stope smrtnosti od kronične bolesti jetre i ciroze u odnosu na druge europske zemlje a i broj hospitalizacija zbog alkoholne bolesti jetre i drugih kroničnih bolesti jetre se u posljednjih desetak godina smanjuje.
U Hrvatskoj 2004. godine duševni poremećaji uzrokovani alkoholom (F10) su uz shizofeniju vodeći uzrok hospitalizacija u skupini duševnih bolesti i poremećaja. Zbog akutne intoksikacije alkoholom godišnje se hospitalizira oko stotinu osoba mlađih od 19 godina (u 2004. godini 78 muškaraca i 12 žena)!
O navikama pijenja alkoholnih pića u mladih govori istraživanje European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD). Trendovi učestalosti pijenja su u snažnom porastu,a prije 4 godine Hrvatska je bila znatno ispod prosjeka svih zemalja. U Hrvatskoj kao i u najvećem broju ESPAD zemalja alkohol je barem jednom u životu pio gotovo svaki učenik ili učenica (90% ili više).
Alkohol je značajan čimbenik rizika ozljeđivanja općenito, a osobito ozljeda kod prometnih nesreća. Od ukupno 328 smrtno stradalih vozača pod utjecajem alkohola bilo je 25,61 %. U Europskoj regiji broj smrtnosti od prometnih nesreća u 2003. godini u odnosu na 1995. godinu se smanjio, u Hrvatskoj je zabilježen porast.
Liječenje i rehabilitacija alkoholičara u Hrvatskoj provodi se od 1964. godine po konceptima zagrebačke alkohološke škole. Započinje u jednom od institucionalnih programa liječenja, izvanbolničkog ili bolničkog, a potom se nastavlja dugogodišnja rehabilitacija u klubu liječenih alkoholičara. Klubovi liječenih alkoholičara skupine su samopomoći organizirane kao udruge građana a 180 klubova liječenih alkoholičara diljem Hrvatske čine kvalitetnu mrežu podrške u rješavanju problematike vezane uz pijenje i alkoholizam, tim više što su u klubovima angažirani obučeni stručni djelatnici. Za svoje programe klubovi su potpomognuti od vladinog sektora.
Postavljeni su ciljevi. Glavni cilj bio je sprječavanje i smanjenje zlouporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremećaja. Određeni su nositelji akcijskog plana, strategija djelovanja za ostvarivanje ciljeva te aktivnosti kojima će se postavljeni ciljevi ostvariti. Planirano je nekoliko glavnih strategija, a to su:
Analizom strategije djelovanja može se uočiti, da su klubovi liječenih alkoholičara uvršteni u dvije strategije:
1. Društvene potencijale koji odgovaraju na štetu povezanu s pijenjem i navodi se:
?podržati klubove liječenih alkoholičara s ciljem održavanja apstinencije, obiteljske, radne i društvene rehabilitacije,
2. Liječenje
?osigurati rad klubova liječenih alkoholičara uz odgovarajuće financiranje i edukaciju stručnih djelatnika
Predavanje je praćeno sa zanimanjem i nakon izlaganja razvila se korisna rasprava.
_______________________________
U izradi dokumenta sudjelovali:
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: Anita Ljubičić
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Branka Adžić
Ministarstvo obitelji, braniteljstva i međugeneracijske solidarnosti: Zdenko Žunić
Ministarstvo unutrašnjih poslova: Ante Gašpar
Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB ?Sestre milosrdnice?: Vlatko Thaller, Vesna Golik-Gruber, Robert Torre, Srđan Marušić
Centar za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijska bolnica Vrapče: Miroslav Bojić
Teološki fakultet: Mirko Jozić;
Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj: Vlasta Kaić-Rak
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Marina Kuzman, Vlasta Hrabak-Žerjavić, Maja Silobrčić Radić, Ivana Pavić Šimetin, Verica Kralj, Dijana Mayer
Hrvatsko društvo za alkoholizam i druge ovisnosti Hrvatskog liječničkog zbora organiziralo je 08. studenog 2005.godine u KB "Sestre milosrdnice" u Zagrebu, stručni sastanak s predavanjem "Hrvatski akcijski plan za prevenciju i suzbijanje štetnog djelovanja alkohola", koje je u organizaciji društva održala prim. dr.sc. Marina Kuzman.
Sastanku je prisustvovalo oko tridesetak osoba od kojih su bili najbrojniji liječnici, prvenstveno psihijatri koji se bave alkohologijom, ali i kolege drugih specijalizacija, te soc.radnici, defektolozi, medicinske sestre. Sastanak je otvorio i vodio prof. dr.sc. Vlatko Thaller, a u predsjedništvu su bili i prim.dr. Srđan Marušić i dr.sc. Zoran Zoričić.
U uvodnom dijelu predavanja prikazani su podaci o nastanku, posljedicama te potrebi borbe protiv alkoholizma u suvremenom društvu. Alkoholizam je ovisnost koja nastaje zbog neumjerene upotrebe alkoholnih pića, a izravno ili neizravno ugrožava najvitalniji dio pučanstva. Prekomjerno pijenje alkohola može imati značajna štetna djelovanja na tjelesno, psihičko i društveno zdravlje pojedinaca, obitelji i zajednice. Konzumacija alkohola i učestalost teškog pijenja povezana je s povećanim rizikom nesreća, uključujući nesreće u prometu, kriminalnim ponašanjem, obiteljskim i seksualnim nasiljem i ozljeđivanjem kako sebe tako i drugih te povećanom riziku samoubojstava. Troškovi problema uzrokovanih alkoholom u društvu procjenjuje se na 2-5% ukupnog bruto nacionalnog dohotka.
U izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije o potrošnji alkohola u Europskoj regiji, Europa je podijeljena na tri skupine (Euro A, Euro B1 i B2 te Euro C), koje se razlikuju po značajkama potrošnje alkohola i alkoholnih konzumenata u pojedinim zemljama.
Hrvatska se nalazi u Euro A skupini koja se odlikuje srednjom potrošnjom alkoholnih pića u odnosu na većinu promatranih parametara. Procjenjuje se da alkohol konzumira 90% muškaraca i 81% žena, a da je rizičnih konzumenata u populaciji 15,7 %. Udio bolesti povezanih s alkoholom u ukupnim godinama izgubljenog zdravog života kao zbroj izgubljenih godina života i godina života izgubljenih zbog oštećenja iznosi u ovoj skupini 11,4 za muški i 1,5 za ženski spol. Potrošnja alkohola u Hrvatskoj bila je 2002. godine 10,95 litara po stanovniku. Ciroza jetre (K74) se smatra indikatorskom bolešću alkoholizma, jer je najvećim djelom posljedica prekomjerne uporabe alkohola. Prema podatcima SZO Hrvatska bilježi niže standardizirane stope smrtnosti od kronične bolesti jetre i ciroze u odnosu na druge europske zemlje a i broj hospitalizacija zbog alkoholne bolesti jetre i drugih kroničnih bolesti jetre se u posljednjih desetak godina smanjuje.
U Hrvatskoj 2004. godine duševni poremećaji uzrokovani alkoholom (F10) su uz shizofeniju vodeći uzrok hospitalizacija u skupini duševnih bolesti i poremećaja. Zbog akutne intoksikacije alkoholom godišnje se hospitalizira oko stotinu osoba mlađih od 19 godina (u 2004. godini 78 muškaraca i 12 žena)!
O navikama pijenja alkoholnih pića u mladih govori istraživanje European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs (ESPAD). Trendovi učestalosti pijenja su u snažnom porastu,a prije 4 godine Hrvatska je bila znatno ispod prosjeka svih zemalja. U Hrvatskoj kao i u najvećem broju ESPAD zemalja alkohol je barem jednom u životu pio gotovo svaki učenik ili učenica (90% ili više).
Alkohol je značajan čimbenik rizika ozljeđivanja općenito, a osobito ozljeda kod prometnih nesreća. Od ukupno 328 smrtno stradalih vozača pod utjecajem alkohola bilo je 25,61 %. U Europskoj regiji broj smrtnosti od prometnih nesreća u 2003. godini u odnosu na 1995. godinu se smanjio, u Hrvatskoj je zabilježen porast.
Liječenje i rehabilitacija alkoholičara u Hrvatskoj provodi se od 1964. godine po konceptima zagrebačke alkohološke škole. Započinje u jednom od institucionalnih programa liječenja, izvanbolničkog ili bolničkog, a potom se nastavlja dugogodišnja rehabilitacija u klubu liječenih alkoholičara. Klubovi liječenih alkoholičara skupine su samopomoći organizirane kao udruge građana a 180 klubova liječenih alkoholičara diljem Hrvatske čine kvalitetnu mrežu podrške u rješavanju problematike vezane uz pijenje i alkoholizam, tim više što su u klubovima angažirani obučeni stručni djelatnici. Za svoje programe klubovi su potpomognuti od vladinog sektora.
Postavljeni su ciljevi. Glavni cilj bio je sprječavanje i smanjenje zlouporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremećaja. Određeni su nositelji akcijskog plana, strategija djelovanja za ostvarivanje ciljeva te aktivnosti kojima će se postavljeni ciljevi ostvariti. Planirano je nekoliko glavnih strategija, a to su:
- 1. Informiranje javnosti, edukacija i razvijanje
- svijesti o štetnosti alkohola;
- 2. Promicanje duševnog zdravlja;
- 3. Okoliš koji pridonosi zdravlju;
- 4. Vožnja pod utjecajem alkohola;
- 5. Dostupnost alkoholnih proizvoda
- 6. Promidžba alkoholnih proizvoda
- 7. Odgovornosti proizvođača alkoholnih pića i
- ugostitelja
- 8. Društveni potencijali koji odgovaraju na štetu
- povezanu s pijenjem
- 9. Uključenost nevladinih organizacija
- 10. Liječenje
- 11. Oblikovanje, provedba i praćenje politike
Analizom strategije djelovanja može se uočiti, da su klubovi liječenih alkoholičara uvršteni u dvije strategije:
1. Društvene potencijale koji odgovaraju na štetu povezanu s pijenjem i navodi se:
?podržati klubove liječenih alkoholičara s ciljem održavanja apstinencije, obiteljske, radne i društvene rehabilitacije,
2. Liječenje
?osigurati rad klubova liječenih alkoholičara uz odgovarajuće financiranje i edukaciju stručnih djelatnika
Predavanje je praćeno sa zanimanjem i nakon izlaganja razvila se korisna rasprava.
_______________________________
U izradi dokumenta sudjelovali:
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi: Anita Ljubičić
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa: Branka Adžić
Ministarstvo obitelji, braniteljstva i međugeneracijske solidarnosti: Zdenko Žunić
Ministarstvo unutrašnjih poslova: Ante Gašpar
Klinika za psihijatriju, alkoholizam i druge ovisnosti KB ?Sestre milosrdnice?: Vlatko Thaller, Vesna Golik-Gruber, Robert Torre, Srđan Marušić
Centar za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijska bolnica Vrapče: Miroslav Bojić
Teološki fakultet: Mirko Jozić;
Ured Svjetske zdravstvene organizacije u Republici Hrvatskoj: Vlasta Kaić-Rak
Hrvatski zavod za javno zdravstvo: Marina Kuzman, Vlasta Hrabak-Žerjavić, Maja Silobrčić Radić, Ivana Pavić Šimetin, Verica Kralj, Dijana Mayer
Prim dr.sc. Mirjana Marković-Glamočak
_______________
Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
_______________
Izvor podataka: Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Poziv (126)
Povodom Mjeseca borbe protiv alkoholizma i drugih ovisnosti 15.11.-15.12.2005. godine pozivamo sve zainteresirane građane s područja Gajevo, Jarun, Prečko, Rudeš i Vrbani na
TRIBINU GRAĐANA
koja će se održati 6.12.2005. godine, s početkom u 17.30, u Društvenom domu Prečko, Prečko bb. Uvodno predavanje o alkoholizmu iznijeti će
prof. defektologije Maja Tončević.
Živimo zdravo, kvalitetno i sretno!
TRIBINU GRAĐANA
koja će se održati 6.12.2005. godine, s početkom u 17.30, u Društvenom domu Prečko, Prečko bb. Uvodno predavanje o alkoholizmu iznijeti će
prof. defektologije Maja Tončević.
Živimo zdravo, kvalitetno i sretno!
Klubovi liječenih alkoholičara Gajevo-Jarun, Osvit, Rudeš, Vrbani i Prečko
