Alkohol i
nikotin u duhanu su tvari o kojima čovjek može postati ovisan. To znači da se
tijelo navikava na uživanje tih tvari te pati bez njih. Poznato je da pušenje
ugrožava zdravlje i izaziva ozbiljne bolesti. Na primjer, smatra se da je trećina
svih slučajeva raka izravno povezana s pušenjem cigareta. Mnogi ljudi ipak
zanemaruju ovu pogibelj te nastavljaju pušiti i piti, i to puno; čak i druge
nagovaraju na to. Nemoj ih slušati, jer nije mudro pušiti i piti.
Računa
se da svaka popušena cigareta skraćuje pušačev život za četrnaest minuta.
Većina teških pušača umire od bolesti izazvanih pušenjem. Pušenje škodi i
nepušačima kad borave u zadimljenu prostoru. Uvijek je bolje ostaviti pušenje
nego nastaviti pušiti. Nakon prestanka pušenja pogibelj da se oboli od neke pušačke
bolesti postupno se smanjuje (naravno, samo ako pušač nije već obolio), te
nakon deset godina gotovo nestaje. Dvije najotrovnije tvari u duhanu su katran i
nikotin.Zrak koji udišeš
mora se pročistiti prije no što iziđe iz najdonjega dijela pluća. To je
svrha sluzi, ljepljive tekućine što se zadržava u nosu i gornjim dišnim
putovima. Sluz kupi nečistoću i bakterije, a tanke dlačice potiskuju sluz iz
pluća k nosu i gornjim dišnim putovima.
Katran
u duhanskomu dimu nadražuje dišne putove, sužava ih te povećava lučenje
sluzi i ometa rad plućnih dlačica. Stoga se sluz, nečistoća i bakterije počinju
zadržavati u plućima. Uzrok je to onomu što obično zovemo pušački kašalj,
a to je zapravo znak bronhitisa (upale dišnih putova). Pušačeva su pluća
stoga podložnija zarazama.Devet desetina
oboljelih od raka pluća su pušači. Smatra se da je katran tvar koja je tomu
uzrok.Nikotin
djeluje na mozak i živčani sustav uopće. Možda je stoga upravo on ona tvar
koja pričinja pušaču užitak pri pušenju. No on uzrokuje i to da se čovjek
nesvikao na pušenje pušeći osjeća jadno i bolesno. Nikotin ubrzava kucanje
srca i steže krvne žile, pospješujući nastanak bolesti srca i krvožilnoga
sustava.Alkohol je
tvar koja usporava sve tjelesne procese. Male količine opuštaju ljude i daju
im samopouzdanje. Veće pak usporavaju reflekse te slabe rasudnu moć i uskladbu
pokreta. Zato je vrlo pogibeljno voziti pijan. Pijanu čovjeku često postaje
zlo, postaje rastresen ili čak gubi svijest. Tada nastupa i pogibelj od gušenja
pri povraćanju.
Ti
učinci ovise djelomice i o tomu kolik je udio alkohola u piću. Žestoka su pića
(npr. rakija, vinjak, viski, votka) najjača; zatim slijedi vino, pa pivo. Učinak
alkohola ovisi donekle također i o čovjekovoj težini i tomu koliko je navikao
na piće. Teži su ljudi obično otporniji na alkohol nego lakši.U dugoročne
posljedice opijanja spadaju debljanje (jer je alkohol kaloričan, ali nije
hranjiv), upala sluznice želuca koja vodi nastanku ulcusa (grizlica, čir),
cirozi jetre (tj. propadanju jetrenih stanica te mežuranju i stvaranju
brazgotina na njoj) te oštećenju mozga, bubrega i mišića, uključivši i
srce.
Pijančev
se mozak neprestance bori protiv uspavljujućeg učinka alkohola. Prestane li
naglo piti, mozak i dalje nastavlja činiti isto, što alkoholičara čini
razdražljivim, nesigurnim i nemirnim sve dok se opet ne napije. Alkoholizam je
stoga dobar primjer za ovisnost.
Postoji mnoštvo
vrlo pogibeljnih droga čije su uživanje i prodaja zakonom zabranjeni, osim pod
strogim liječničkim nadzorom. Takvi su, primjerice, heroin i kokain. Ovisnost
o tim drogama vrlo je snažna te ih zato valja posve izbjeći. Većina ovisnika
pati od ozbiljnih tjelesnih i duševnih tegoba, a neki i umiru od droge. Ne
vjeruj nikomu tko bi ti rekao da ti neće naškoditi kušaš li samo malo. To
nije istina. Nadalje, nemoj misliti da je heroin pogibeljan samo kad se uzima
putem injekcije. Pušiti ga i ušmrkivati isto tako škodi. A ako se ubrizgava
zajedničkom iglom, tu je i dodatna pogibelj od AIDS-a i drugih zaraznih
bolesti.Budi na oprezu
da ne prihvatiš ponude li ti takve droge pod kakvim šatrovačkim imenom, kao
što su: kokica, prašak, snijeg. Ponude li ti bilo kakav neobičan prašak ili
tablete, odbij ih, ma kako ih nazivali. Odbij svakako i cigaretu koja kruži od
jedne do druge osobe. U njoj je možda hašiš (marihuana, šatrovački: trava
ili haš), ili čak heroin. Nikad ne znaš što je unutra.
Udisanje para
kemikalija iz ljepila, nafte ili sprejeva ima sličan učinak na živčani
sustav kao alkohol, ali je pogibeljnije. Zabilježeni su mnogi slučajevi nagle
i neobjašnjene smrti nakon "snifanja". Kemikalije koje se tako udišu
mogu ozbiljno oštetiti mozak, jetru, bubrege, pluća i kosti. "Snifanje"
pod plastičnom vrećicom može prouzročiti i smrt od gušenja.
Čak i tablete
i dražeje, prašci i ini ljekarnički pripravci što se nabavljaju u ljekarnama
bez recepta, poput aspirina, mogu naškoditi zdravlju ili te čak ubiti uzimaš
li ih previše ili prečesto. Sve su to kemikalije koje nisu prirodne, koje su
strane tvojemu tijelu. Ako te zaboli glava, upitaj se ozbiljno moraš li uistinu
uzeti aspirin ili će isto tako pomoći legneš li mirno i opustiš se. Nikad ne
uzimaj nikakav lijek što ga je liječnik propisao nekom drugom.
Preneseno sa SSŠ "Blaž Juraj Trogiranin":