OVISNOST O ALKOHOLU U RADNOJ SREDINI

Vladimir Lojna, Klub "ZET Podsused"

Nema zamjerke ako čovjek ponekad popije čašicu nekog alkoholnog pića, da bi se lakše opustio. Ali, zabrinjavaju milijuni osoba koje su postale ovisne o alkoholu. Ovisnost počinje u većini slučajeva kao prijateljstvo s alkoholom. Njime se pokušava uljepšati i olakšati život, učiniti ga podnošljivijim, ukloniti brige, napetosti, strah. Ali, alkohol samo dočarava prolazno olakšanje, dok istovremeno smanjuje izdržljivost i otpornost prema duševnim opterećenjima. Osobe koje piju alkoholna pića postaju sve više osjetljive i uvredljivije, te ih i sitnice uzrujavaju. Teško doživljavaju uvrede, a još ih teže prevladavaju.

Djelovanje alkohola na radnu sposobnost i radno mjesto

Alkoholno piće uzeto na početku rada stimulira mišićnu snagu, zbog čega dolazi do bržeg iscrpljivanja tjelesne energije i pojave umora. U želji da se oslobode vrlo neugodna subjektivnog osjećaja umora, mnoge umorne i radom iscrpljene osobe posežu za alkoholom, tim prokušanim sredstvom za prikrivanje simptoma umora da bi mogle i dalje nastaviti raditi.

To je najčešći način zloupotrebe alkoholnih pića. Pri tomu ne treba zaboraviti da alkohol spada u skupinu narkotika, tj. sredstva za omamljivanje. Alkohol u početku potiče, a nakon toga paralizira (koči) rad središnjeg živčanog sustava, čime slabi intelektualnu moć rasuđivanja, nadahnuća i umni rad u cjelini. Po količini i kvaliteti rada, ovisnici o alkoholu znatno zaostaju, u usporedbi s osobama koje se suzdržavaju od pijenja alkoholnih pića. Ovisnici vrlo rano postaju invalidi rada, gube radnu sposobnost, prije nego osobe koje ne piju. S obzirom na radne obveze i zadaće, ovisnici o alkoholu vrlo su pasivni. Prema statističkim podacima, utvrđeno je da je 60 posto ovisnika nedjelotvorno u radu, a 80 posto nezainteresirano za rad.

Odbacivanje ovisnika o alkoholu u radnoj sredini

Mnogi ovisnici, zbog neprilagođena ponašanja i u vezi s društvenim ugledom među ostalim radnicima, osjete se ugroženima i odbačenima u radnoj sredini, svoj društveni položaj nastoje olakšati odlaskom u drugu radnu sredinu ili promijeniti mjesto boravka. Oni u novoj životnoj sredini neko vrijeme ostaju neotkriveni.

Ovisnika o alkoholu ne prihvaća ni radna skupina u kojoj radi, jer on svoje radne zadaće obavlja površno, zanemaruje rad, omalovažava radne norme i propise o zaštiti na radu, brzo se umara, ne može se koncentrirati na obavljanje posla, često ide na liječničke preglede, povremeno napušta radno mjesto, mnogo izostaje s posla, često je neraspoložen, zanemaruje svoj izgled, emocionalno postaje labilan, plane na "sitnicu",što dovodi do žestokih sukoba u radnoj sredini. Prema ovisniku, u radnoj sredini, javlja se netolerantan odnos, dinamika međuljudskih odnosa iz temelja se mijenja, komunikacije postaju sve slabije i rjeđe.

Nema smisla takve osobe prikrivati, jer se na taj način njihova situacija još više pogoršava. Ovisnika treba što prije uvjeriti u potrebu intenzivnog liječenja, čime bi se uklonili ne samo tjelesni, nego i duševni poremećaji. Alkoholizam je medicinski, a ne moralni problem. 

Bolesna osoba treba dobiti liječničku pomoć, preko zdravstvene i socijalne službe koje ih upućuju na liječenje. Poslije liječenja i odvikavanja od alkohola, upućuje se u klubove liječenih alkoholičara, koji pružaju sigurnost i razumijevanje.