PUŠENJE DUHANA - NAJRAŠIRENIJE ONEČIŠĆIVANJE OKOLIŠA

Prof. dr. sc. Mijo Šimunić

Svaki pušač duhana veliki je onečistač okoliša, iz jednostavna razloga što u svoja pluća udiše manju količinu duhanskog dima upaljene cigarete, dok se veći dio slobodno širi i lebdi u njegovu okolišu.

Kad bi - to je teoretska pretpostavka, pušač udahnuo sav dim koji nastaje izgaranjem cigarete, ne bi osobito štetio okolišu. Ustanovljeno je, međutim, da se oko 80% duhanskog dima širi u pušačevu okolišu, a to uvelike narušava kvalitetu življenja i ugrožava zdravlje drugih ljudi. Zato je pušenje duhana prepoznato kao javnozdravstveni problem pandemijskih razmjera, s obzirom na veliki broj pušača u svijetu.

Jedan kubni centimetar duhanskog dima sadrži oko šesto tisuća čestica pepela i para u obliku aerosola. Sagorijevanjem jedne cigarete teške oko jedan gram nastaju oko dvije litre duhanskoga dima koje sadrže ukupno oko 1.200,000.000 sagorjelih čestica.

Koliki je problem onečišćivanje okoliša duhanskim dimom, odnosno pušenjem može se pokazati na primjeru grada Zagreba. U Zagrebu ima više od 40000 redovnih pušača, svakodnevnih posjetitelja grada (poslovni ljudi, turisti i dr.). Ako redovni pušač dnevno popuši samo jednu kutiju cigareta, onda se u Zagrebu dnevno popuši oko deset milijuna cigareta i baci isto toliko opušaka. Bacaju se podjednake količine šibica i nešto manje upaljača. Prema istoj računici, nad Zagrebom svakoga dana nastane od dvadesetak milijuna litara duhanskog dima, koji dobrim dijelom udišu i nepušači.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da u svijetu ima oko 1 milijardu i 100 milijuna redovnih pušača.

Pušač duhana je neposredni onečistač samoga sebe i svojega najbližeg okoliša
Duhanski dim koji pušač ne udahne u svoja pluća, dobrim dijelom ostaje na njemu, na njegovu licu, kosi, vratu, rukama i odjeći. Svaki pušač zaudara po duhanskom dimu.
Taj neugodni miris pušača osjeti se na nekoliko metara udaljenosti.

Pušenjem duhana onečišćuju se stambene prostorije

Pušiti u obiteljskom stanu znači proizvoditi u stambenim prostorijama svakodnevno na desetke litara duhanskog dima. Takav pušački stan može se nazvati duhanskom plinskom komorom, kojom stalno u zraku lebdi oko 4000 kemijskih tvari, uglavnom otrova štetnih za ljudsko zdravlje.

Pušački stanovi prepoznaju se već na ulazu u prvu prostoriju, jer zaudaraju po nikotinu, odnosno duhanskom dimu. U tim stanovima nalaze se milijarde čestica duhanskog dima, zapravo su na svim dijelovima stana, na zidovima i stropovima, namještaju, prozorskim zastorima, sagovima, posteljini, odjeći i obući, knjigama, slikama, na cvijeću i svim drugim stvarima.
Pušački stanovi su nezdravi. U njima je narušena kvaliteta življenja svih stanara, a posebno djece i mladeži.

Pušenje duhana i onečišćivanje radnog okoliša

O pušenju na radnom mjestu i utjecaju duhanskog dima na zdravlje zaposlenih pušača i nepušača objavljeni su brojni znanstveni radovi.

Zbog dopuštenog pušenja na radnom mjestu, poduzeća gube dosta radnog vremena, što pokazuju sljedeći primjeri: Poduzeće s oko tisuću zaposlenih ima prosječno oko petsto pušača (50%). Ako tih petsto pušaća popuši u prosjeku 10 cigareta svaki za vrijeme dok su na poslu, ukupno popuše oko 5000 cigareta u jednome danu. Od svake cigarete izgaranjem nastaju oko dvije litre duhanskoga dima, što ukupno iznosi oko deset tisuća litara dima. Ako se radi u zatvorenim prostorijama, taj duhanski dim obično udišu i zaposlenici nepušači. Jedna se cigareta puši prosječno pet minuta, a za pušenje pet tisuća cigareta utrošit će se oko dvadeset pet tisuća minuta, što znači oko 400 radnih sati ili oko 50 radnih dana.

Pušenje na javnim mjestima

Većina autobusnih kolodvora i stajališta onečišćeno je opušcima cigareta i potrošenim šibicama.
I pred mnogim ulazima, u škole, fakultete, zdravstvene ustanove, banke, pošte, trgovine, kulturne ustanove, mogu se naći brojni opušci i odbačene šibice.

U gradskim parkovima i na stazama za šetanje, cigarete nalazimo i na morskim plažama, javnim koncertima, na športskim i rekreacijskim priredbama...

Iz svega toga proizlazi da se treba sustavno boriti protiv pušenja duhana ne samo zato što je to danas najraširenija bolest ovisnosti i najveći narušitelj zdravlja ljudi već i zbog stalnog onečišćavanja okoliša.

moravek.org