Važnost Nacionalnog parka Plitvička jezera kao Svjetske Prirodne Baštine: Znanstvena Procjena

Nacionalni park Plitvička jezera predstavlja jedan od najznačajnijih prirodnih dragulja Republike Hrvatske. Kao najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park¹, smješten u planinskom krškom području na razmeđi Like i Korduna³, park je stekao svjetsku slavu i prepoznatljivost kao jedna od najljepših prirodnih znamenitosti Europe.² Njegova jedinstvena ljepota i iznimna prirodna vrijednost prepoznate su vrlo rano, što je rezultiralo dugom poviješću zaštite i konačnim stjecanjem statusa Svjetske prirodne baštine.

Povijest zaštite Plitvičkih jezera seže duboko u prošlost. Već u 19. stoljeću javljaju se prve inicijative za očuvanjem ovog područja potaknute njegovom iznimnom ljepotom.⁴ Prvi konkretan korak učinjen je 1928. godine kada su Plitvička jezera, zajedno sa Štirovačom na Velebitu, zakonski zaštićena temeljem Financijskog zakona.⁴ Nažalost, ova zaštita bila je kratkog vijeka jer se odluka morala obnavljati svake godine, što nije učinjeno.⁴ Ključni trenutak dogodio se 8. travnja 1949. godine, kada je područje Plitvičkih jezera službeno proglašeno nacionalnim parkom¹, tada na površini od 192 km².⁴ Svijest o potrebi sveobuhvatnije zaštite dovela je do značajnog proširenja granica parka 1997. godine, čime je obuhvaćeno cjelokupno slivno područje koje napaja jezerski sustav.⁹ Danas se park prostire na površini od gotovo 300 km², točnije 29.685 hektara.¹

Međunarodno priznanje iznimne vrijednosti Plitvičkih jezera uslijedilo je relativno brzo nakon uspostave sustava Svjetske baštine. Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) upisala je Nacionalni park Plitvička jezera na Popis svjetske prirodne baštine 26. listopada 1979. godine.¹ Ovo je bio značajan događaj ne samo za Hrvatsku, čiji je to bio prvi lokalitet upisan na ovaj prestižni popis¹⁴, već i na globalnoj razini, budući da su Plitvička jezera bila među prvim prirodnim područjima u svijetu koja su stekla ovaj status¹, tek godinu dana nakon prvih upisa poput Nacionalnog parka Yellowstone i otočja Galápagos.¹⁸ Ovako rano prepoznavanje globalne važnosti Plitvica signalizira da je njihova vrijednost bila očigledna od samog početka programa Svjetske baštine. Naknadno proširenje parka 1997. godine, s ciljem obuhvaćanja cijelog slivnog područja⁹, nije bilo samo administrativno povećanje površine. Ono odražava evoluciju u razumijevanju zaštite prirode – prijelaz s fokusiranja isključivo na atraktivna jezera na shvaćanje da je za očuvanje temeljnog fenomena (formiranje sedre, koje presudno ovisi o kvaliteti vode) nužno upravljati cjelokupnim hidrološkim sustavom koji ih napaja. Ovaj potez demonstrira rastuću svijest o potrebi ekosustavnog pristupa u zaštiti prirodne baštine, prepoznajući da se ključni prirodni procesi ne mogu očuvati izolirano od šireg okolišnog konteksta.

Svrha ovog izvještaja je pružiti detaljnu znanstvenu analizu važnosti Nacionalnog parka Plitvička jezera kao Svjetske prirodne baštine. Izvještaj će istražiti temeljne prirodne fenomene koji definiraju njegovu jedinstvenu univerzalnu vrijednost, s posebnim naglaskom na proces formiranja sedre. Nadalje, analizirat će se geološka i hidrološka podloga, izvanredna biološka raznolikost te specifični UNESCO kriteriji koje park zadovoljava. Konačno, izvještaj će razmotriti suvremene izazove očuvanja, posebice one povezane s turizmom, te mjere upravljanja koje se poduzimaju kako bi se osigurala dugoročna zaštita ovog neprocjenjivog prirodnog dobra.

Koncept Jedinstvene Univerzalne Vrijednosti (Outstanding Universal Value - OUV) predstavlja temeljni princip UNESCO-ve Konvencije o svjetskoj baštini. Da bi neko područje bilo upisano na Popis svjetske baštine, mora posjedovati vrijednost koja je toliko izuzetna da nadilazi nacionalne granice i od važnosti je za sadašnje i buduće generacije cjelokupnog čovječanstva.¹⁸ U slučaju Nacionalnog parka Plitvička jezera, OUV je neodvojivo vezana uz jedinstveni i kontinuirani proces formiranja sedre, koji oblikuje cjelokupni krajolik i omogućuje postojanje kaskadnog jezerskog sustava.⁶

Sedra je definirana kao šupljikava, lagana i porozna sedimentna stijena koja nastaje taloženjem kalcijevog karbonata (CaCO₃) iz vode, često uz presudnu ulogu živih organizama.⁷ Upravo taj biodinamički proces osedravanja, pregrađivanjem prvotne riječne doline, stvorio je niz od 16 većih i nekoliko manjih jezera, međusobno povezanih slapovima i kaskadama, koji čine prepoznatljivu i očaravajuću vizuru Plitvičkih jezera.²

Formiranje sedre ovisi o složenoj interakciji specifičnih fizikalno-kemijskih i bioloških uvjeta. Ključni preduvjet je da voda bude prezasićena otopljenim kalcijevim karbonatom, koji je prisutan u obliku kalcijevog bikarbonata (Ca(HCO₃)₂).²⁰ Do taloženja dolazi kada se iz takve vode, uslijed fizikalnih promjena (poput turbulencije, prskanja na slapovima i barijerama, što dovodi do oslobađanja CO₂) i biološke aktivnosti, izlučuje kalcijev karbonat u obliku sitnih kristala kalcita. Osnovna kemijska reakcija može se prikazati kao:

Ca(HCO₃)₂(aq) → CaCO₃(s) + H₂O(l) + CO₂(g).²⁹

Osim prezasićenosti kalcijevim karbonatom, za taloženje su potrebni i drugi uvjeti: pH vrijednost vode mora biti blago alkalna (iznad 8.0)³², temperatura vode treba biti bliska temperaturi okoliša²⁹, a koncentracija otopljenih organskih tvari, koje mogu inhibirati kristalizaciju, mora biti niska.³⁰

Međutim, fizikalno-kemijski uvjeti sami po sebi nisu dovoljni. Odlučujuću ulogu u procesu osedravanja na Plitvičkim jezerima imaju živi organizmi, poznati kao sedrotvorci.² To su prvenstveno specifične vrste vodenih mahovina, kao što su Palustriella commutata koja prekriva strme barijere i Ptychostomum pseudotriquetrum na mirnijim mjestima³³, zatim modrozelene alge (cijanobakterije), alge kremenjašice (Diatomeae), bakterije te ličinke određenih vrsta kukaca.² Ovi organizmi na nekoliko načina pospješuju taloženje kalcita. Fotosintezom izvlače CO₂ iz vode, čime lokalno povećavaju pH i potiču taloženje.³⁴ Izlučuju sluzave tvari na koje se lijepe mikrokristali kalcita, stvarajući jezgre za daljnju kristalizaciju.³³ Svojom fizičkom strukturom, posebno guste busenaste mahovine, usporavaju tok vode, povećavaju površinu za taloženje i služe kao supstrat na kojem se sedra nakuplja, dajući barijerama karakterističan oblik.³³ Značaj biološke komponente prvi je znanstveno objasnio profesor Ivo Pevalek još 1925. godine, istaknuvši da "suština Plitvičkih jezera leži u sedri i sedrotvornom bilju".³⁵ Njegov rad bio je ključan za rano prepoznavanje vrijednosti i uspostavu zaštite parka.³⁴

Ono što Plitvička jezera čini posebno fascinantnim jest izrazita dinamika procesa osedravanja. Za razliku od mnogih drugih lokacija gdje je formiranje sedre uglavnom relikt prošlosti, ovdje je to kontinuirani, živi proces koji se odvija i danas.²⁰ Sedrene barijere neprestano rastu, mijenjaju oblik, erodiraju i ponovno se izgrađuju, što dovodi do stalnih promjena u morfologiji jezera, toku vode i izgledu slapova.²⁰ Ovaj dinamični proces traje tisućama godina, a procjenjuje se da su najstariji sedimenti sedre na dnu jezera stari 6000 do 7000 godina.³² Tradicionalno shvaćanje geoloških procesa često ih percipira kao izuzetno spore, odvijajuće se tijekom milijunskih vremenskih skala, a krajolik kao relativno statičan unutar ljudskog vijeka. Plitvička sedra, međutim, aktivno raste i mijenja se pred našim očima.²⁰ Ključnu ulogu u tom rastu imaju živi organizmi³, koji nisu pasivni promatrači već aktivni graditelji krajolika. Stoga, krajolik Plitvica nije samo skup geoloških formacija, već složeni bio-geo-kemijski sustav¹⁴ u kojem biologija aktivno oblikuje geologiju u realnom vremenu. Jedinstvena univerzalna vrijednost Plitvica stoga ne leži samo u statičnoj ljepoti postojećeg krajolika, već u samom živom, dinamičnom procesu koji ga neprestano stvara i preoblikuje. Ovo implicira da zaštita Plitvica nije samo zaštita jezera i slapova kakve vidimo danas, već prije svega zaštita osjetljivih uvjeta – kemijskih, fizičkih i bioloških – koji omogućuju da se taj jedinstveni proces nastavi odvijati. Upravo ta ovisnost o specifičnim i delikatnim uvjetima čini park izuzetno ranjivim na promjene u okolišu, poput promjena u kvaliteti vode ili hidrološkom režimu.

Jedinstveni fenomen formiranja sedre i kaskadnog jezerskog sustava Plitvičkih jezera neraskidivo je povezan sa specifičnim geološkim i hidrološkim značajkama područja. Park je smješten u srcu Dinarskog krškog masiva, između planinskih lanaca Male Kapele na zapadu i sjeverozapadu te Ličke Plješivice na jugoistoku.³ Reljef je planinski, s nadmorskim visinama koje se kreću od najniže točke na 367 metara kod Koranskog mosta do najviše točke na 1279 metara na Seliškom vrhu.³

Geološku podlogu Nacionalnog parka čine pretežno karbonatne stijene mezozojske starosti, uglavnom vapnenci i dolomiti.⁴ Postoji značajna razlika u litološkom sastavu između područja Gornjih i Donjih jezera, što utječe na morfologiju i hidrogeološke karakteristike. Gornja jezera (Prošćansko, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko, Malo, Vir, Galovac, Milino, Gradinsko, Veliki Burget i Kozjak) smještena su u široj dolini izgrađenoj pretežno od dolomitnih stijena.³ Dolomiti su manje otporni na eroziju i slabije topljivi od vapnenaca, što rezultira blažim reljefom i manje strmim obalama jezera.²⁰ Nasuprot tome, Donja jezera (Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod) formirana su u uskom, kanjonskom dijelu doline usječenom u otpornije vapnenačke stijene.³ Ovdje su obale strmije, a kanjon dublji. Ova karbonatna podloga ključna je za fenomen Plitvica jer otapanjem vapnenaca i dolomita voda postaje zasićena kalcijevim karbonatom, što je osnovni preduvjet za taloženje sedre.⁷ Prisutnost brojnih špilja (oko 30 zabilježenih) također svjedoči o intenzivnim procesima okršavanja u ovom području.³ Tektonska struktura, uključujući rasjede i izmjenu propusnih karbonatnih stijena i manje propusnih ili nepropusnih slojeva, igra važnu ulogu u hidrogeologiji, omogućujući pojavu brojnih izvora i zadržavanje vode na površini unatoč tipičnoj podzemnoj drenaži krških terena.³

Hidrološki sustav parka sastoji se od 16 imenovanih, kaskadno poredanih jezera i niza manjih, neimenovanih vodenih površina.¹ Jezera se stepenasto prelijevaju jedno u drugo preko sedrenih barijera, tvoreći niz slapova i kaskada.² Ukupna površina jezera iznosi oko 200 hektara¹, a njihov ukupni volumen procjenjuje se na oko 23 milijuna kubičnih metara vode.²⁹ Najviše jezero u sustavu je Prošćansko jezero na 636 metara nadmorske visine, dok je najniže Novakovića Brod na 503 metra.⁴ Najveće jezero po površini (81,5 ha) i dubini (47 m) je Kozjak, koje povezuje Gornja i Donja jezera.³ Drugo po veličini je Prošćansko jezero, dugo oko 2,5 km.³ Jezerski sustav napaja se vodom iz nekoliko stalnih vodotoka – Crne rijeke i Bijele rijeke koje tvore Maticu, te Rječice – kao i iz brojnih povremenih pritoka i obilnih krških izvora (vrela) koji izbijaju na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena.³ Obilje vode jedan je od tri ključna elementa za postojanje Plitvičkih jezera, uz sedrotvorce i samu sedru.³ Voda iz posljednjeg jezera, Novakovića Broda, nastavlja svoj tok kao rijeka Korana, čiji se izvor praktički nalazi unutar Nacionalnog parka.³

Geološka podloga, dakle, nije samo pasivna pozornica na kojoj se odvija fenomen Plitvica; ona aktivno omogućuje i oblikuje taj fenomen. Krška priroda terena osigurava "sirovinu" – otopljeni kalcijev karbonat – neophodnu za izgradnju sedre.²⁹ Istovremeno, specifična geološka i tektonska struktura omogućuje postojanje obilnih izvora i zadržavanje vode na površini u obliku jezera, što je atipično za krške terene koji su inače skloni brzoj podzemnoj drenaži.³ Bez ove jedinstvene kombinacije topljivih stijena i hidroloških uvjeta koji omogućuju zadržavanje vode bogate kalcijevim karbonatom, ne bi bilo ni procesa osedravanja ni spektakularnog jezerskog sustava. Topografija stepenaste doline i razlike u litologiji između Gornjih i Donjih jezera dodatno utječu na brzinu toka vode i mjesta gdje se sedra najintenzivnije taloži.³ Razumijevanje ove neraskidive veze između krša, vode i sedre ključno je za shvaćanje jedinstvene univerzalne vrijednosti Plitvičkih jezera, posebice u kontekstu UNESCO kriterija (viii), te za prepoznavanje potencijalnih prijetnji povezanih s promjenama u hidrološkom režimu ili kvaliteti vode.

Nacionalni park Plitvička jezera nije samo geološki i hidrološki fenomen, već i područje izuzetno bogate i raznolike biološke raznolikosti. Specifični geografski položaj, raznolikost staništa i dugotrajna zaštita pridonijeli su očuvanju velikog broja biljnih i životinjskih vrsta, uključujući mnoge rijetke, endemične i ugrožene.

Bogatstvo flore očituje se u činjenici da je na području parka zabilježeno preko 1400 vaskularnih biljnih svojti (vrsta i podvrsta)³⁷, što predstavlja gotovo trećinu ukupne flore Hrvatske.³⁸ Ovoj raznolikosti doprinosi susretanje različitih flornih elemenata na relativno malom prostoru, uključujući mediteranske, ilirsko-balkanske, srednjoeuropske, karpatske i borealno-arktičke vrste.³⁸ Šumski ekosustavi dominiraju parkom, prekrivajući oko dvije trećine njegove površine.¹ Najzastupljenije su šume bukve i jele, te šume smreke.² Ove šume ne samo da pružaju stanište brojnim vrstama, već imaju i ključnu ulogu u održavanju kvalitete vode u jezerima, što je neophodno za proces osedravanja.²⁰ Unutar parka nalazi se i posebni rezervat šumske vegetacije – prašuma Čorkova uvala⁸, svjedočanstvo nedirnute prirode. Osim šuma, veliku važnost za bioraznolikost imaju i travnjačka staništa (livade i pašnjaci)², koja su velikim dijelom nastala tradicionalnim ljudskim aktivnostima poput košnje i ispaše, čime je povećana raznolikost staništa i vrsta.³⁸ Među najznačajnijim biljnim vrstama ističu se endemične vrste poput livadnog procjepka (Chouardia litardierei)³⁷, hrvatskog karanfila (Dianthus croaticus)²⁶ i krškog kukurijeka.³⁷ Posebno je značajna zlatna jezičnica (Ligularia sibirica), glacijalni relikt čije je jedino nalazište u Hrvatskoj i široj regiji upravo na Plitvičkim jezerima.³⁷ Park je također izuzetno bogat orhidejama, s preko 60 zabilježenih svojti.³⁷ Među njima se ljepotom i ugroženošću ističe gospina papučica (Cypripedium calceolus), koja na području parka ima najbrojnije poznate populacije u Hrvatskoj.³⁷ Druge rijetke i zaštićene vrste uključuju običnu tusticu (Pinguicula vulgaris)⁴², puzavi celer (Apium repens)³⁷, mekolisnu veprinu i uskolisnu peruniku.²⁶

Fauna Nacionalnog parka jednako je bogata i raznolika, zahvaljujući mozaiku različitih staništa: jezera, vodotoka, šuma, travnjaka, stijena i špilja.² Park je jedno od rijetkih područja u Europi gdje obitavaju sve tri velike zvijeri: smeđi medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus) i euroazijski ris (Lynx lynx)¹³, čija prisutnost svjedoči o očuvanosti i prostranstvu ekosustava. Zabilježeno je preko 50 vrsta sisavaca³⁸, uključujući vidru (Lutra lutra)⁴⁴, divlju mačku (Felis silvestris), kune (zlatica i bjelica), jazavca, jelensku divljač (srna), divlju svinju, te brojne manje sisavce poput puhova, rovki i ježa.³⁸ Posebno je bogata fauna šišmiša, s preko 20 zabilježenih vrsta koje koriste špilje, duplje i pukotine u stijenama kao skloništa.² Ornitofauna broji 157 vrsta, od kojih se oko 70 gnijezdi na području parka.² Različita staništa dom su različitim vrstama: u šumama obitavaju djetlići, sove (npr. mali ćuk), muharice i tetrijeb gluhan; uz vode se gnijezde patke, vodomari i pastirice; otvorene predjele nastanjuju vjetruše i pupavci; dok stijene kanjona Korane pružaju dom sivom sokolu i sovi ušari.⁴⁰ Svijet beskralježnjaka također je izuzetno raznolik. Zabilježena je 321 vrsta leptira², uključujući europski ugroženog močvarnog plavca (Phengaris alcon)³, čije stanište su vlažne livade. Na području parka živi i endemski kukac trčak Molops plitvicensis.⁴⁰ Zabilježeno je i 35 vrsta vretenaca.⁴⁰ Od vodozemaca i gmazova, posebno je zanimljiv nalaz crnog daždevnjaka (Salamandra atra)⁴⁰, alpske vrste koja se rijetko nalazi na tako niskim nadmorskim visinama. Prisutni su i drugi vodozemci poput velikog alpskog vodenjaka i žutog mukača, te gmazovi poput barske kornjače.²⁶ Vode jezera i potoka bogate su autohtonom potočnom pastrvom (Salmo trutta) i riječnim rakovima.⁴⁴

Zbog svoje iznimne bioraznolikosti i prisutnosti brojnih ugroženih vrsta i staništa od europske važnosti, Nacionalni park Plitvička jezera dio je Nacionalne ekološke mreže Republike Hrvatske te europske mreže zaštićenih područja Natura 2000.³⁷ Također je prepoznato kao Botanički važno područje (Important Plant Area - IPA).³⁹ Mnoge vrste koje obitavaju u parku uživaju strogi režim zaštite prema nacionalnom zakonodavstvu i međunarodnim konvencijama.²⁶

Bioraznolikost Plitvičkih jezera nije samo pasivni element ljepote krajolika; ona je integralni dio jedinstvene univerzalne vrijednosti parka. S jedne strane, ona je posljedica jedinstvenih geohidroloških procesa koji stvaraju raznolika staništa – od vodenih ekosustava jezera i barijera, preko vlažnih staništa uz vodu, do prostranih šuma i otvorenih travnjaka. S druge strane, biološke komponente, posebno sedrotvorne mahovine, alge i mikroorganizmi, aktivni su sudionici u temeljnom fenomenu formiranja sedre.³ Stoga je očuvanje bogate bioraznolikosti (što se odražava u UNESCO kriteriju ix) neraskidivo povezano s očuvanjem geoloških procesa (kriterij viii) i izvanredne estetske vrijednosti (kriterij vii). Prijetnje bioraznolikosti, bilo kroz uništavanje staništa, zagađenje ili druge negativne utjecaje, istovremeno predstavljaju prijetnju cjelokupnoj jedinstvenoj univerzalnoj vrijednosti zbog koje su Plitvička jezera prepoznata kao svjetska baština.

Tablica 1: Ključni pokazatelji bioraznolikosti NP Plitvička jezera

Pokazatelj Bioraznolikosti	Broj / Opis	Izvori
Ukupan broj vaskularnih biljnih svojti	> 1400	37
Broj endemskih biljnih svojti	72 (primjeri: livadni procjepak, hrvatski karanfil)	2
Broj svojti orhideja	> 60 (primjer: gospina papučica)	37
Broj vrsta sisavaca	> 50 (uključujući medvjeda, vuka, risa, vidru)	38
Broj vrsta ptica	157 (oko 70 gnjezdarica)	2
Broj vrsta leptira	321 (uključujući močvarnog plavca)	2
Broj vrsta šišmiša	> 20	2

Upis na UNESCO-ov Popis svjetske baštine zahtijeva da nominirani lokalitet posjeduje Jedinstvenu Univerzalnu Vrijednost (OUV) i zadovoljava barem jedan od deset propisanih kriterija.¹⁸ Ovi kriteriji, koji su se s vremenom razvijali i danas čine jedinstveni set od deset točaka (pri čemu se prirodni kriteriji označavaju rimskim brojevima od vii do x), služe kao mjerilo izvanredne globalne važnosti.¹⁸ Nacionalni park Plitvička jezera svoju je iznimnu vrijednost dokazao zadovoljavanjem čak tri prirodna kriterija: (vii), (viii) i (ix).¹⁴

Kriterij (vii): Sadrži neusporedive prirodne fenomene ili područja izvanredne prirodne ljepote i estetske vrijednosti.

Plitvička jezera su arhetipski primjer ovog kriterija. Kaskadni sustav od 16 jezera kristalno čiste, modrozelene vode, koja se prelijevaju jedno u drugo preko bezbrojnih slapova i sedrenih barijera, stvara dinamičan i vizualno zapanjujući krajolik.² Ova vodena simfonija uklopljena je u guste, očuvane šume bukve i jele koje prekrivaju okolne padine, dodatno naglašavajući ljepotu i stvarajući osjećaj netaknute prirode.²⁰ Estetska vrijednost Plitvičkih jezera prepoznata je vrlo rano, još u 19. stoljeću⁴, i danas privlači posjetitelje iz cijelog svijeta, potvrđujući univerzalnu privlačnost njihove ljepote.

Kriterij (viii): Izuzetan primjer važnih etapa u povijesti Zemlje, uključujući zapise o životu, značajne geološke procese u tijeku u oblikovanju reljefa ili značajne geomorfološke ili fiziografske odlike.

Ovaj kriterij Plitvička jezera zadovoljavaju prvenstveno kroz kontinuirani proces formiranja sedre (tufa creation).¹⁴ Taloženje kalcijevog karbonata iz vode prezasićene mineralima, koje se odvija na barijerama i slapovima, predstavlja izvanredan primjer geološkog procesa koji je još uvijek u tijeku.¹⁴ Ovaj proces stvara jedinstvene geomorfološke oblike – sedrene barijere – koje su pregradile riječnu dolinu i omogućile nastanak jezera.⁷ Dinamika rasta sedre, koja uključuje i periode erozije, rezultira stalnim mijenjanjem i evolucijom krajolika, čineći ga živim geološkim laboratorijem.²⁰ Cijeli proces temelji se na specifičnoj geološkoj podlozi – krškim karbonatnim stijenama koje osiguravaju izvor kalcijevog karbonata.⁴

Kriterij (ix): Izuzetan primjer značajnih ekoloških i bioloških procesa u tijeku u evoluciji i razvoju kopnenih, slatkovodnih, obalnih i morskih ekosustava te zajednica biljaka i životinja.

Proces formiranja sedre nije samo geološki, već i izvanredan ekološki i biološki proces, što je temelj za zadovoljavanje ovog kriterija.¹⁴ Kao što je ranije objašnjeno, živi organizmi – mahovine, alge, bakterije – igraju odlučujuću ulogu u taloženju kalcijevog karbonata.² Sedrene barijere predstavljaju visoko specijalizirana staništa za ove, često osjetljive, organizme.³ Sam proces osedravanja ovisi o održavanju specifične kvalitete vode koja omogućuje opstanak ovih organizama.²⁰ Okolne, dobro očuvane šume igraju ključnu ulogu u održavanju hidrološkog režima i čistoće vode, čime posredno podržavaju ovaj jedinstveni ekološki proces.²⁰ Stoga, formiranje sedre na Plitvicama predstavlja izvanredan primjer interakcije između geološke podloge, vode, zraka i živih organizama u stvaranju i održavanju slatkovodnog ekosustava.¹⁴

Vrijednost Plitvičkih jezera ne proizlazi iz zadovoljavanja samo jednog kriterija, već iz sinergije i duboke međusobne povezanosti sva tri ispunjena kriterija. Geološki procesi (viii) omogućeni krškom podlogom stvaraju uvjete za taloženje sedre. Biološki procesi (ix), odnosno aktivnost sedrotvornih organizama, ključni su za odvijanje i oblikovanje tog taloženja. Estetski rezultat (vii) ove složene bio-geo-kemijske interakcije je krajolik izvanredne ljepote. Kriteriji (viii) i (ix) su stoga usko povezani, gotovo se preklapajući u opisu fenomena sedre iz geološke i biološke perspektive.²⁰ Zadovoljavanje višestrukih, međusobno isprepletenih kriterija naglašava dubinu i kompleksnost jedinstvene univerzalne vrijednosti Plitvica. To nije samo lijepo mjesto (vii), niti samo zanimljiv geološki proces (viii), niti samo važan ekološki proces (ix), već sve to zajedno u jednoj neraskidivoj, dinamičnoj cjelini. Upravo ta složenost čini OUV Plitvičkih jezera robusnim, ali istovremeno i izuzetno osjetljivim. Poremećaj u jednom aspektu sustava – na primjer, pogoršanje kvalitete vode koje ugrožava sedrotvorne organizme (ekološki aspekt, ix) – neizbježno bi ugrozio i sam geološki proces formiranja sedre (viii) te posljedično i estetsku vrijednost krajolika (vii).

Status Svjetske baštine donosi globalno priznanje, ali i nameće trajnu obvezu očuvanja jedinstvene univerzalne vrijednosti (OUV) i integriteta lokaliteta. Nacionalni park Plitvička jezera, unatoč svojoj ljepoti i uspješnoj dugogodišnjoj zaštiti, suočava se s nizom izazova koji mogu ugroziti njegove temeljne vrijednosti. UNESCO je u više navrata izrazio zabrinutost zbog stanja očuvanosti parka²³, a park je čak bio uvršten na Popis ugrožene svjetske baštine u razdoblju od 1992. do 1997. godine zbog neposredne ratne opasnosti i prisutnosti mina tijekom Domovinskog rata.¹⁰ Iako su ratne opasnosti otklonjene, pojavili su se novi, suvremeni izazovi.

Ključna suvremena prijetnja OUV-u Plitvičkih jezera proizlazi iz iznimne popularnosti parka i posljedičnog prekomjernog turizma (eng. overtourism).²³ Broj posjetitelja kontinuirano je rastao tijekom godina, dosežući gotovo 1,5 milijuna posjetitelja godišnje u razdoblju prije i nakon pandemije COVID-19.³

Tablica 2: Trendovi broja posjetitelja NP Plitvička jezera

Godina	Broj posjetitelja	Napomena / Izvor
2006	866.218	3
2017	> 1.7 milijuna	Rekordna godina prije uvođenja limita
2018	~1.7 milijuna	Visoka posjećenost57
2019	~1.8 milijuna	Procjena, nastavak rasta
2020	Značajan pad	Utjecaj pandemije COVID-1957
2023	1.450.467	Oporavak posjećenosti3
2024	1.492.994	Gotovo dostignuta razina prije pandemije54

Osim samog broja posjetitelja, veliki problem predstavlja i izrazita sezonalnost posjeta. Više od 90% turista posjeti park u razdoblju od travnja do listopada, dok se čak 38%⁵⁰ do 60%⁵⁰ ukupnog godišnjeg broja posjetitelja koncentrira u samo dva ljetna mjeseca – srpnju i kolovozu.⁵⁰ Također, postoji i neravnomjerna raspodjela posjetitelja unutar dana, s najvećim opterećenjem u prijepodnevnim i ranim poslijepodnevnim satima.⁵⁰ Park privlači posjetitelje iz cijelog svijeta, što potvrđuje njegovu globalnu važnost, ali ga čini i ovisnim o međunarodnim turističkim tokovima.

Tablica 3: Struktura posjetitelja prema podrijetlu (2024)

Kategorija / Regija / Zemlja	Postotak / Udio	Izvori
Međunarodni posjetitelji (ukupno)	85% - 93%	54
Domaći posjetitelji (Hrvatska)	7% - 15%	54
Regionalna struktura (2024):56
Europa	77.7%	56
Azija	12.8%
Sjeverna Amerika	6.0%
Južna Amerika	1.3%
Afrika	0.7%
Australija i Oceanija	1.0%
Top 5 europskih zemalja (2024):56 Njemačka, Poljska, Francuska, Italija (+ Hrvatska)
Najzastupljenija tržišta (noćenja, 2024):56 Njemačka, Tajvan, Italija, SAD, Nizozemska, Francuska, Japan

Ovakav intenzivan i koncentriran turistički pritisak generira niz negativnih posljedica koje izravno ugrožavaju OUV parka:

• Preopterećenost i smanjena kvaliteta doživljaja: Ogromne gužve na ulazima, stazama, mostićima i prijevoznim sredstvima (brodovi, panoramska vozila) dovode do dugih čekanja, otežanog kretanja i općenito smanjenog zadovoljstva posjetitelja.⁵⁰ U jednom danu 2017. godine zabilježeno je čak 16.125 posjetitelja, što daleko premašuje nosivi kapacitet parka.⁵⁰
• Fizička oštećenja ekosustava: Velik broj ljudi na uskim stazama, a ponekad i hodanje izvan njih zbog gužvi, uzrokuje gaženje vegetacije, eroziju tla i potencijalno oštećenje izuzetno osjetljivih sedrenih barijera.⁵⁰
• Zagađenje okoliša: Povećan promet vozila do ulaza u park doprinosi zagađenju zraka i buci. Najveću zabrinutost izaziva potencijalno zagađenje voda otpadnim vodama iz brojnih smještajnih i ugostiteljskih objekata unutar i u neposrednoj blizini parka, koji često nemaju adekvatno riješenu odvodnju i pročišćavanje.²³ Ovo predstavlja izravnu prijetnju kvaliteti jezerske vode i samom procesu osedravanja, koji ovisi o čistoći vode.²⁰ Problem predstavlja i neadekvatno gospodarenje otpadom.⁵⁰
• Pritisak na infrastrukturu: Postojeća posjetiteljska infrastruktura – parkirališta (oko 2500 mjesta⁵⁰), ulazne recepcije, staze, drveni mostići, pristaništa, brodovi i panoramska vozila – često je nedovoljna za vršna opterećenja tijekom glavne sezone, što dodatno pogoršava gužve i smanjuje sigurnost.⁵⁰
• Nekontrolirana i neplanska izgradnja: Jedan od najvećih problema je ekspanzija turističkih kapaciteta, posebice privatnih apartmana i kuća za odmor, u naseljima unutar granica parka i u njegovoj neposrednoj blizini.²³ Ova izgradnja često se odvija bez adekvatnih prostornih planova, građevinskih dozvola i bez rješavanja osnovne komunalne infrastrukture (posebno odvodnje), čime se narušava krajobrazna vrijednost područja i stvara dodatni pritisak na osjetljivi ekosustav, prvenstveno kroz rizik od zagađenja voda.²³ UNESCO je posebno istaknuo ovaj problem.²⁵

Osim turizma, postoje i drugi potencijalni izazovi, poput utjecaja klimatskih promjena na hidrološki režim (povećan rizik od suša ili ekstremnih oborina)⁶¹, potencijalni sukobi oko korištenja zemljišta te stalna potreba za osiguravanjem dovoljnih financijskih sredstava za provedbu mjera zaštite i upravljanja.⁵⁰

Plitvička jezera suočavaju se s klasičnim "paradoksom uspjeha" koji pogađa mnoga zaštićena područja svjetskog glasa. Njihova iznimna vrijednost i ljepota, potvrđene statusom Svjetske baštine, privlače ogroman broj posjetitelja.² Taj interes donosi značajne ekonomske koristi lokalnoj i nacionalnoj zajednici⁵⁵, ali istovremeno generira pritiske – gužve, zagađenje, potrebu za infrastrukturom, potražnju za smještajem koja potiče izgradnju.²³ Ako se ti pritisci ne kontroliraju i ne upravljaju na održiv način, oni prijete uništenjem upravo onih vrijednosti – čiste vode, dinamičnog procesa sedre, bogate bioraznolikosti i izvanredne ljepote²⁷ – zbog kojih je park postao svjetski poznat i zaštićen. Ovo naglašava apsolutnu nužnost učinkovitog upravljanja posjećivanjem i stroge kontrole prostornog razvoja kao prioriteta za očuvanje statusa Svjetske baštine. Nije dovoljno samo posjedovati status; potrebno ga je aktivno braniti od neželjenih posljedica vlastite atraktivnosti.

Suočena s kompleksnim izazovima očuvanja jedinstvene univerzalne vrijednosti, Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera, u suradnji s nadležnim državnim tijelima i drugim dionicima, provodi niz mjera zaštite i upravljanja. Institucionalni i pravni okvir za ove mjere čine Zakon o zaštiti prirode²⁰, Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka »Plitvička jezera«⁶³, Prostorni plan područja posebnih obilježja³⁵ te, kao ključni strateški dokument, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera (trenutni plan obuhvaća razdoblje 2019. – 2028.).³⁹ Javna ustanova NP Plitvička jezera zadužena je za provedbu ovih akata te obavlja djelatnosti zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja parka.³⁶

Jedan od temeljnih alata upravljanja je zoniranje područja parka. Park je podijeljen na nekoliko upravljačkih zona s različitim stupnjevima zaštite i dopuštenim aktivnostima.³ To uključuje zone stroge zaštite (npr. prašuma Čorkova uvala, područja ključna za sedru) gdje su ljudske aktivnosti minimalne i usmjerene isključivo na očuvanje i znanstvena istraživanja, zone aktivne zaštite gdje se provode mjere poput održavanja travnjaka košnjom ili ispašom, te zone korištenja gdje je dopušteno posjećivanje i razvoj određene infrastrukture pod strogo kontroliranim uvjetima.⁴¹

Kontinuirani monitoring ključan je za praćenje stanja ekosustava i učinkovitosti mjera upravljanja.²⁷ Djelatnici stručnih službi parka redovito prate:

• Kvalitetu vode: Mjesečno se uzorkuje voda na dvadesetak lokacija te se analiziraju fizikalno-kemijski, mikrobiološki i ekološki pokazatelji kako bi se pratili trendovi i potencijalni izvori zagađenja, posebno oni koji bi mogli utjecati na proces osedravanja i eutrofikaciju.²³
• Proces osedravanja: Prati se stanje sedrenih barijera, dinamika njihova rasta i erozije kako bi se procijenila vitalnost temeljnog fenomena.³⁰
• Bioraznolikost: Provodi se monitoring populacija ključnih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta (npr. medvjeda⁴⁴) te stanja njihovih staništa (šume, travnjaci, vode).⁴¹
• Posjetitelje: Prati se broj posjetitelja, njihova distribucija unutar parka i zadovoljstvo posjetom kako bi se informirale odluke o upravljanju posjećivanjem.²³

S obzirom na to da je prekomjerni turizam identificiran kao glavni izazov, razvijene su i implementirane specifične mjere upravljanja posjećivanjem:

• Ograničavanje broja posjetitelja: uveden je sustav ograničavanja maksimalnog broja posjetitelja koji u određenom satu i danu mogu ući u park, kako bi se smanjio pritisak na najosjetljivije dijelove i poboljšala kvaliteta doživljaja.⁵⁰
• Online sustav rezervacija i prodaje ulaznica: Implementiran je sustav kupnje ulaznica putem interneta s unaprijed definiranim vremenskim terminima (slotovima) za ulazak, što omogućuje bolju vremensku raspodjelu posjetitelja tijekom dana i smanjenje redova na ulazima.⁵⁰ Mjere poduzete od 2019. pokazuju pozitivne rezultate u smislu ravnomjernije raspodjele.⁵⁰
• Promocija vansezonskog turizma: Aktivno se promoviraju posjeti izvan glavne ljetne sezone (proljeće, jesen, zima) kroz prilagođene ponude i marketinške kampanje, s ciljem smanjenja sezonalnosti i pritiska tijekom ljeta.⁶⁰
• Edukacija i informiranje posjetitelja: Kroz informativne materijale, interpretacijske ploče i rad vodiča, posjetitelje se educira o vrijednostima parka, pravilima ponašanja (npr. zabrana hodanja izvan staza, hranjenja životinja, kupanja) i važnosti očuvanja prirode.⁵⁰
• Održavanje posjetiteljske infrastrukture: Redovito se održavaju i obnavljaju postojeće staze, drveni mostići, odmorišta te prijevozna sredstva (elektrobrodovi, panoramska vozila) kako bi se osigurala sigurnost i funkcionalnost.⁵⁰

Paralelno s upravljanjem posjetiteljima, pokrenuti su i značajni infrastrukturni projekti usmjereni na rješavanje ključnih ekoloških problema:

• Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda: U tijeku je realizacija velikog projekta izgradnje sustava prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda (Projekt aglomeracije Plitvička Jezera) koji bi trebao obuhvatiti naselja unutar parka i okolna područja, čime bi se eliminiralo ispuštanje nepročišćenih otpadnih voda u osjetljivo krško podzemlje i zaštitila kvaliteta vode jezera.²³
• Održiva vodoopskrba: Radi se na pronalaženju alternativnih izvora vode za vodoopskrbu naselja kako bi se smanjilo ili eliminiralo zahvaćanje vode izravno iz jezera Kozjak, što dugoročno može ugroziti hidrološki režim i proces osedravanja, posebno u sušnim razdobljima.²³
• Prometna infrastruktura: Postoje planovi za izgradnju obilaznice koja bi preusmjerila tranzitni promet, posebno teretni, izvan granica Nacionalnog parka, čime bi se smanjilo zagađenje zraka i buka te povećala sigurnost.¹⁰

Upravljanje prirodnim resursima uključuje mjere poput stroge zaštite šuma (logging is prohibited²⁰), aktivnog održavanja biološki vrijednih travnjaka tradicionalnim metodama košnje ili kontrolirane ispaše kako bi se spriječilo njihovo zarastanje šumom⁴¹, te specifične mjere zaštite ugroženih vrsta i staništa.

Uspješno upravljanje ovako složenim područjem zahtijeva blisku suradnju i koordinaciju između Javne ustanove NP Plitvička jezera, lokalnih zajednica (općina Plitvička Jezera, Rakovica, Saborsko, Vrhovine⁴⁸), nadležnih ministarstava (posebno Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine), Hrvatskih voda, te međunarodnih tijela poput UNESCO-a i IUCN-a (Međunarodna unija za očuvanje prirode).²³ Odgovaranje na preporuke UNESCO-vih misija i redovito izvještavanje o stanju očuvanosti dio su ove međunarodne suradnje.²³

Povijest upravljanja Plitvičkim jezerima pokazuje da je ono kontinuirani, adaptivni proces. Suočavanje s prijetnjama, od ratnih razaranja²⁴ do suvremenih pritisaka turizma i izgradnje²³, zahtijevalo je stalne prilagodbe i razvoj novih strategija. Proširenje granica parka⁹, donošenje novih planova upravljanja⁶³, uvođenje modernih tehnologija za upravljanje posjetiteljima⁵⁰, pokretanje kapitalnih infrastrukturnih projekata za sanaciju okolišnih problema²³ te odgovaranje na međunarodne preporuke²⁷ – sve su to primjeri adaptivnog upravljanja. Ovaj proces nije statičan; zahtijeva stalno praćenje stanja putem monitoringa⁶⁹, evaluaciju učinkovitosti poduzetih mjera, spremnost na inovacije u upravljačkim pristupima te političku volju i financijske resurse za provedbu ponekad teških ili skupih mjera. Dugoročni uspjeh u očuvanju jedinstvene univerzalne vrijednosti Plitvičkih jezera ovisi upravo o nastavku ovakvog proaktivnog, znanstveno utemeljenog i adaptivnog pristupa upravljanju.

Nacionalni park Plitvička jezera nedvojbeno predstavlja prirodni fenomen od iznimne globalne važnosti. Njegova jedinstvena univerzalna vrijednost, prepoznata kroz upis na UNESCO-ov Popis svjetske prirodne baštine, temelji se na složenoj i fascinantnoj interakciji geoloških, hidroloških, kemijskih i bioloških procesa. Kontinuirano formiranje sedre, koje stvara dinamičan i spektakularan kaskadni sustav jezera i slapova izvanredne estetske ljepote (UNESCO kriterij vii), predstavlja istovremeno izuzetan primjer geološkog procesa u tijeku (kriterij viii) i jedinstvenog ekološkog i biološkog procesa u kojem živi organizmi igraju ključnu ulogu (kriterij ix). Ovo područje također je dom izvanrednoj biološkoj raznolikosti, uključujući brojne endemične, rijetke i ugrožene vrste te očuvane ekosustave šuma i travnjaka.

Međutim, očuvanje ove neprocjenjive prirodne baštine suočeno je s ozbiljnim i rastućim izazovima. Pritisak masovnog turizma, sa svojim posljedicama poput preopterećenosti, rizika od zagađenja voda ključnih za opstanak sedre, te pritiska nekontrolirane izgradnje u okolici parka, predstavlja najveću suvremenu prijetnju samoj srži jedinstvene univerzalne vrijednosti Plitvičkih jezera. Paradoks leži u tome da upravo globalna prepoznatljivost i atraktivnost parka generiraju pritiske koji ga mogu ugroziti.

Status Svjetske baštine stoga nije samo počast i priznanje, već prije svega trajna obveza Republike Hrvatske i Javne ustanove koja parkom upravlja da ulože maksimalne napore u njegovo očuvanje za buduće generacije.¹⁸ Apsolutno je nužno nastaviti s provedbom i daljnjim jačanjem mjera zaštite, temeljenih na znanstvenim spoznajama i kontinuiranom monitoringu ključnih prirodnih procesa i antropogenih pritisaka. Adaptivno upravljanje, koje uključuje strogu kontrolu daljnjeg prostornog razvoja, učinkovito upravljanje posjećivanjem korištenjem suvremenih alata, rješavanje infrastrukturnih problema poput odvodnje i vodoopskrbe, te stalnu edukaciju i suradnju sa svim dionicima, ključno je za dugoročnu održivost.

Pogled u budućnost zahtijeva jasnu i dugoročnu viziju koja će uspješno pomiriti naizgled suprotstavljene ciljeve: beskompromisnu zaštitu jedinstvene univerzalne vrijednosti, razvoj održivog oblika turizma koji minimalizira negativne utjecaje i doprinosi očuvanju, te osiguravanje socio-ekonomske dobrobiti lokalne zajednice na način koji je usklađen s primarnim ciljevima zaštite prirode.⁵⁰ Samo kroz predano, proaktivno, znanstveno utemeljeno i koordinirano upravljanje, Nacionalni park Plitvička jezera može prevladati postojeće izazove i ostati istinski biser svjetske prirodne baštine, sačuvan u svojoj punoj vrijednosti i ljepoti za generacije koje dolaze.

• ¹ Plitvička jezera opće informacije - Plitvice Lakes Etno Garden, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.plitvice-etnogarden.com/hr/plitvicka-jezera-opce-informacije/
• ² Nacionalni parkovi: Plitvička jezera i Krka - Portal za škole, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.skole.hr/nacionalni-parkovi-plitvicka-jezera-i-krka/
• ³ Nacionalni park Plitvička jezera - Wikipedija, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://hr.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4%8Dka_jezera
• ⁴ Plitvička jezera – tamo gdje voda prkosi kršu - Geografija.hr, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://geografija.hr/plitvicka-jezera-tamo-gdje-voda-prkosi-krsu/
• ⁵ Nacionalni park Plitvička jezera - Wikipedia, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://bs.wikipedia.org/wiki/Nacionalni_park_Plitvi%C4%8Dka_jezera
• ⁶ Nacionalni park Plitvička jezera - Dnevni izlet - Mediteransko selo San Antonio, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://sanantonio.hr/dozivi-destinaciju/nacionalni-park-plitvicka-jezera-dnevni-izlet/1004
• ⁷ Stijena koja raste - ABC Geografija, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://abcgeografija.com/teme/sedra/
• ⁸ Planiranje upravljanja zaštićenim područjima prirode- plan upravljanja i prostorni plan - Repozitorij Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.sumfak.unizg.hr/islandora/object/sumfak:3049/datastream/PDF/download
• ⁹ Istražite Park - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/istrazite-park/
• ¹⁰ Decision 21 BUR IV.A.3 Plitvice Lakes National Park (Croatia) - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/decisions/5553/
• ¹¹ Nacionalni park Plitvička jezera - detaljni vodič za posjetioce - GetByBus, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://traveling.com/hr/blog/nacionalni-park-plitvicka-jezera/
• ¹² Vodič - Nacionalni park Plitvička jezera - Adriatic.hr, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.adriatic.hr/hr/vodic/nacionalni-parkovi-nacionalni-park-plitvicka-jezera/np-9
• ¹³ Plitvice Lakes National Park - World Heritage Sites, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://worldheritagesites.net/plitvice-lakes-national-park/
• ¹⁴ UNESCO svjetska baština - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/istrazite-park/unesco-svjetska-bastina/
• ¹⁵ 45 godina Plitvičkih jezera na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine - Plitvički vjesnik, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.plitvickivjesnik.hr/vijesti/45-godina-plitvickih-jezera-na-unesco-ovom-popisu-svjetske-bastine
• ¹⁶ 45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine - Plitvička jezera, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/45-godina-od-upisa-na-unesco-ov-popis-svjetske-bastine/
• ¹⁷ UNESCO dan Nacionalnog parka Plitvička jezera - Discoverplitvice.com, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.discoverplitvice.com/hr/unesco-dan-np-plitvicka-jezera/
• ¹⁸ 45 godina od upisa na UNESCO-ov Popis svjetske baštine - TV LOKI, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://tvloki.eu/20802-2/
• ¹⁹ 40 godina od upisa prvih hrvatskih dobara na Popis svjetske baštine UNESCO-a, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.culturenet.hr/40-godina-od-upisa-prvih-hrvatskih-dobara-na-popis-svjetske-bastine-unesco-a/78337
• ²⁰ Plitvice Lakes National Park - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/list/98/
• ²¹ List of World Heritage Sites in Croatia - Wikipedia, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://en.wikipedia.org/wiki/List_of_World_Heritage_Sites_in_Croatia
• ²² 40 YEARS ON THE UNESCO WORLD HERITAGE LIST - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/en/40-years-on-the-unesco-world-heritage-list/
• ²³ State of Conservation (SOC 2021) Plitvice Lakes National Park (Croatia) - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/soc/4153/
• ²⁴ State of Conservation (SOC 1992) Plitvice Lakes National Park (Croatia) - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/soc/1694/
• ²⁵ State of Conservation (SOC 2016) Plitvice Lakes National Park (Croatia) - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/soc/3487/
• ²⁶ Nacionalni parkovi i parkovi prirode Hrvatske 19 zelenih bisera Blog - Anna Tours, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.annatours.hr/HR/Blog/Post/nacionalni-parkovi-i-parkovi-prirode-hrvatske-19-zelenih-bisera/17
• ²⁷ Plitvička jezera - biser pod povećalom UNESCO-a - Repozitorij PMF-a, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.pmf.unizg.hr/islandora/object/pmf:7199/datastream/PDF
• ²⁸ Svjetska baština na području Dinarskog gorja, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.dinarskogorje.com/svjetska-bascarontina-na-podru269ju-dinarskog-gorja.html
• ²⁹ Sedra - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/sedra/
• ³⁰ (PDF) Sedra Plitvičkih jezera – fantastičan spoj kemije i biologije - ResearchGate, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.researchgate.net/publication/357577174_Sedra_Plitvickih_jezera_-_fantastican_spoj_kemije_i_biologije/download
• ³¹ Modeli očuvanja temeljnog fenomena u nacionalnom parku Plitvička jezera - NSK, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://zir.nsk.hr/islandora/object/sumfak:665/preview
• ³² Legenda o Crnoj kraljici - Plitvička jezera, Turistička agencija ORHIDEJA - smještaj, aktivni odmor, gastronomija, pristupljeno svibnja 5, 2025, http://www.plitvice-info.hr/pages/legenda-o-crnoj-kraljici.html
• ³³ Kako nastaje sedra - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/sedra/kako-nastaje-sedra/
• ³⁴ NP Plitvička jezera - CroatiaLink, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://croatialink.com/wiki/np_plitvicka_jezera
• ³⁵ Prostorni plan područja posebnih obilježja NACIONALNOG PARKA „PLITVIČKA JEZERA”, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/Planovi/PPNPPlitvicka_jezera//00_PPPPO_NP_PJ_K2_Obrazlozenje_NKP.pdf
• ³⁶ UNESCO-va zaštićena područja prirode u Hrvatskoj - Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://zir.nsk.hr/en/islandora/object/vus%3A2309/datastream/PDF/view
• ³⁷ Plitvice su poznate po slapovima, no tamo obitavaju i velike zvijeri, ali i jedna ugrožena vrsta leptira - GENERACIJA.HR, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://generacija.hr/intervju-tjedna/plitvice-su-poznate-po-slapovima-no-tamo-obitavaju-i-velike-zvijeri-ali-i-jedna-ugrozena-vrsta-leptira/
• ³⁸ SKITNJE LIJEPOM NAŠOM: Flora i fauna Nacionalnog parka Plitvička jezera - Hu-benedikt, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://hu-benedikt.hr/2022/10/skitnje-lijepom-nasom-flora-i-fauna-nacionalnog-parka-plitvicka-jezera/
• ³⁹ Plan upravljanja NP Plitvička jezera 2019. – 2028., pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2019/01/Nacrt-Plan-upravljanja-NPPJ-2019-2028.pdf
• ⁴⁰ Flora i fauna - Plitvička jezera - Webnode, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://neeeeeez.webnode.hr/flora-i-fauna/
• ⁴¹ PROSTORNI PLAN PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA NACIONALNOG PARKA «PLITVIČKA JEZERA» - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages//dokumenti/Prostorno/Planovi/PPNPPlitvicka_jezera//00_PPPPO_NP_PJ_K1_ODLUKA_Odredbe_NKP.pdf
• ⁴² Flora - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/flora/
• ⁴³ FLORA I FAUNA NP PLITVICE - PANOPTICUM, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://panopticum.hr/flora-i-fauna-np-plitvice/
• ⁴⁴ FAUNA NACIONALNOG PARKA "PLITVICKA JEZERA", pristupljeno svibnja 5, 2025, http://www.botanic.hr/cise/doc/kopno/prot_areas/fauplitv.htm
• ⁴⁵ Biseri Prirodne Baštine - GWT2P - GreenWay Tour 2Parks, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.greenwaytour2parks.com/2parka-zelena-misija/biseri-prirodne-ba%C5%A1tine.html
• ⁴⁶ Fauna - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/prirodna-i-kulturna-bastina/prirodna-bastina/fauna/
• ⁴⁷ Izvješće o stanju na Plitvičkim jezerima poslan UNESCO-u, hoće li biti zadovoljni? - Tportal, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/unesco-u-podnijet-izvjestaj-o-stanju-ocuvanosti-np-plitvickih-jezera-vjerujemo-u-zadrzavanje-statusa-foto-20180201
• ⁴⁸ Počeo monitoring Plitvica - Portal Novosti, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.portalnovosti.com/poceo-monitoring-plitvica
• ⁴⁹ Plitvice Lakes National Park - Assistance - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/list/98/assistance/
• ⁵⁰ ODRŽIVO UPRAVLJANJE TURIZMOM U ZAŠTIĆENIM ..., pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka:1507/datastream/PDF
• ⁵¹ Budućnost europskog turizma: Održiva strategija za rast i očuvanje - Plitvički vjesnik, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.plitvickivjesnik.hr/vijesti/buducnost-europskog-turizma-odrziva-strategija-za-rast-i-ocuvanje
• ⁵² Održivi turizam Nacionalnog parka Plitvička jezera - Repozitorij UNIPU, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A5836/datastream/PDF/view
• ⁵⁴ Plitvička jezera u 2024. posjetilo gotovo 1,5 milijuna ljudi iz 163 zemlje - Najbolje iz Like, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://najboljeizlike.com/novosti/vise/plitvicka-jezera-u-2024.-posjetilo-gotovo-15-milijuna-ljudi-iz-163-zemlje
• ⁵⁵ Plitvice u 2024. oborile sve rekorde: 1,5 milijuna posjetitelja iz 163 zemlje - GS Press, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.gspress.eu/plitvice-u-2024-oborile-sve-rekorde-15-milijuna-posjetitelja-iz-163-zemlje/
• ⁵⁶ Nacionalni park Plitvička jezera i ove je godine uzrok skoka broja noćenja u regiji, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://indirektno.com/nacionalni-park-plitvicka-jezera-i-ove-je-godine-uzrok-skoka-broja-nocenja-u-regiji/
• ⁵⁷ Plitvička jezera u 2024. posjetilo je 1,4 milijuna posjetitelja! - Indirektno, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://indirektno.com/plitvicka-jezera-u-2024-posjetilo-je-14-milijuna-posjetitelja/
• ⁵⁸ Ekonomski utjecaj i turističko vrednovanje nacionalnog parka Plitvička jezera - Repozitorij UNIPU, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:9177/datastream/PDF/download
• ⁵⁹ Analiza cjelogodišnjeg turizma u 2024. godini - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/analiza-cjelogodisnjeg-turizma-u-2024-godini/
• ⁶⁰ Plitvička jezera u brojkama: Detaljni pregled turističke sezone 2024. - Plitvički vjesnik, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.plitvickivjesnik.hr/vijesti/plitvicka-jezera-u-brojkama-detaljni-pregled-turisticke-sezone-2024
• ⁶¹ Izazovi u kreiranju strategije marketinga Nacionalnog parka Plitvička ..., pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repository.fthm.uniri.hr/islandora/object/fthm:5182/datastream/PDF/view
• ⁶² Odluka o započinjanju postupka strateške procjene utjecaja izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera na okoliš - Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://mpgi.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Prostorno/Planovi/PPNPPlitvicka_jezera/2018_05_24_Odluka-SPUO_NPPJ.pdf
• ⁶³ MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://faolex.fao.org/docs/pdf/cro205102.pdf
• ⁶⁴ Pravilnik o zaštiti i očuvanju Nacionalnog parka »Plitvička jezera« - Narodne novine - NN, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_07_80_1488.html
• ⁶⁵ NACIONALNI PARK PLITVIČKA JEZERA KAO POKRETAČ RAZVOJA DESTINACIJE - CABI Digital Library, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.cabidigitallibrary.org/doi/pdf/10.5555/20230269979
• ⁶⁶ np-plitvicka-jezera.hr, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/wp-content/uploads/2019/10/Plan-upravljanja-NP-Plitvi%C4%8Dka-jezera.pdf
• ⁶⁷ ZNAČAJKE UPRAVLJANJA NACIONALNIM PARKOM PLITVIČKA JEZERA - ODRŽIVI TURIZAM U ZAŠTIĆENOM PODRUČJU, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://repozitorij.vuka.hr/islandora/object/vuka:1313/datastream/PDF/download
• ⁶⁸ Javna ustanova - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/o-nama/javna-ustanova/
• ⁶⁹ Monitoring - Nacionalni park "Plitvička jezera", pristupljeno svibnja 5, 2025, https://np-plitvicka-jezera.hr/znanstveno-istrazivacki-rad/monitoring/
• ⁷⁰ Programi zaštite, njege i obnove šuma za NP Plitvička jezera – Grupa 7 - Oikon d.o.o., pristupljeno svibnja 5, 2025, https://oikon.hr/hr/development-of-final-drafts-of-the-forest-protection-care-and-restoration-program-for-plitvice-lakes-national-park-group-7/
• ⁷¹ ANALIZA POTRAŽNJE | PDF - Scribd, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://www.scribd.com/document/801574054/ANALIZA-POTRA%C5%BDNJE
• ⁷² Plitvice Lakes National Park - Documents - UNESCO World Heritage Centre, pristupljeno svibnja 5, 2025, https://whc.unesco.org/en/list/98/documents/

Napomena: Tekst je preuzet i formatiran prema dostavljenom materijalu. Preporučuje se profesionalna lektura za konačnu verziju.