Hrvatska 2030: Futuristička procjena i razvojni prioriteti

I. Uvod: Hrvatska na raskrižju budućnosti – Vizija 2030.

Hrvatska se nalazi na početku ključnog desetljeća, suočena s dubokim globalnim promjenama koje oblikuju budućnost nacija – od ubrzanih tehnoloških inovacija i imperativa borbe protiv klimatskih promjena do složenih geopolitičkih napetosti. Istovremeno, unutarnji izazovi poput nepovoljnih demografskih trendova i regionalnih nejednakosti zahtijevaju strateške odgovore.¹ U ovom kompleksnom okruženju, članstvo u Europskoj uniji, nedavno pristupanje europodručju i Schengenskom prostoru ², te značajna financijska sredstva dostupna kroz instrumente poput Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i višegodišnjeg financijskog okvira EU, pružaju Hrvatskoj jedinstvenu priliku za dubinsku transformaciju.⁴ Aktualne makroekonomske projekcije ukazuju na nastavak umjerenog gospodarskog rasta, no uz prisutne rizike i naglašenu potrebu za daljnjim strukturnim reformama koje će osigurati dugoročnu održivost i otpornost.²

Temeljni dokument koji usmjerava hrvatsku budućnost jest Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030). Ona postavlja viziju Hrvatske kao "konkurentne, inovativne i sigurne zemlje prepoznatljivog identiteta i kulture, zemlje očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve".¹ Ova vizija, iako ambiciozna, predstavlja dostižan cilj ukoliko se definirani strateški prioriteti budu dosljedno i učinkovito provodili.

Svrha ovog izvješća jest pružiti analitičku procjenu ključnih dimenzija razvoja Hrvatske do 2030. godine. Cilj je predočiti realnu, ali i aspirativnu sliku zemlje u narednom desetljeću, identificirajući pritom ključne razvojne prioritete koji će biti evidentni i presudni za ostvarenje postavljene vizije.

Promatrajući širi kontekst, Hrvatska se do 2030. nalazi u specifičnom položaju gdje se vanjski poticaji i prilike snažno usklađuju s unutarnjim imperativima za modernizacijom i rješavanjem ukorijenjenih strukturnih slabosti. Globalni megatrendovi, poput klimatskih promjena i digitalne revolucije, nameću nužnost prilagodbe svim zemljama.¹ Europska unija, kroz svoje politike poput Zelenog plana ⁸ i Digitalne agende, te izdašne financijske mehanizme kao što je NPOO ⁴ i općenito kohezijski fondovi ⁶, aktivno podržava upravo one tranzicije koje su Hrvatskoj neophodne. Nacionalni strateški dokumenti, predvođeni NRS 2030 ¹, prepoznaju ove vanjske utjecaje, ali i unutarnje razvojne potrebe, poput demografske revitalizacije ⁹ i povećanja produktivnosti ¹, te nastoje uskladiti nacionalne odgovore s dostupnim prilikama. Uspjeh Hrvatske u narednom desetljeću stoga neće ovisiti samo o sposobnosti apsorpcije EU sredstava, već presudno o kapacitetu za strateško usmjeravanje tih resursa i učinkovitu provedbu nacionalnih strategija, pretvarajući vanjske prilike i unutarnje imperative u sinergijski razvojni zamah.

II. Strateški pokretači razvoja do 2030.

Razvojni put Hrvatske do 2030. godine bit će vođen nizom ključnih strateških dokumenata i inicijativa koje definiraju prioritete, ciljeve i mehanizme za njihovo ostvarenje. Ovi dokumenti predstavljaju temelj za usmjeravanje javnih politika i investicija u narednom desetljeću.

Nacionalna razvojna strategija (NRS) Republike Hrvatske do 2030. kao temeljni okvir

NRS 2030, usvojena 2021. godine, predstavlja krovni strateški dokument koji usmjerava dugoročni razvoj Hrvatske.¹ Strategija definira četiri glavna razvojna smjera:

Održivo gospodarstvo i društvo: Ovaj smjer obuhvaća jačanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva, ulaganje u obrazovanje i zapošljavanje, osiguranje učinkovite i djelotvorne javne uprave i pravosuđa, te jačanje globalne prepoznatljivosti i međunarodnog položaja Hrvatske.¹
Jačanje otpornosti na krize: Fokus je na osiguravanju zdravog, aktivnog i kvalitetnog života za sve građane, demografskoj revitalizaciji i boljem položaju obitelji, te jačanju sigurnosti kao preduvjeta za stabilan razvoj.¹
Zelena i digitalna tranzicija: Ovaj smjer podrazumijeva ekološku i energetsku tranziciju prema klimatskoj neutralnosti, postizanje samodostatnosti u hrani i razvoj biogospodarstva, promicanje održive mobilnosti, te sveobuhvatnu digitalizaciju društva i gospodarstva.¹
Ravnomjeran regionalni razvoj: Cilj je poticanje razvoja potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, te jačanje regionalne konkurentnosti diljem zemlje.¹

NRS 2030 prepoznaje ključne globalne trendove poput tehnoloških promjena, starenja stanovništva, klimatskih promjena, rastuće urbanizacije i novih sigurnosnih izazova. Također, adresira specifične hrvatske izazove kao što su niska produktivnost, nepovoljni demografski trendovi, rizik od siromaštva, značajne regionalne razlike te potreba za očuvanjem bogate prirodne i kulturne baštine.¹ Važnost NRS-a leži u pružanju koherentne vizije i mape puta, usklađujući različite sektorske politike prema zajedničkim, dugoročnim ciljevima.

Uloga Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u transformaciji

NPOO, s ukupnom alokacijom od 6,3 milijarde eura bespovratnih sredstava i 3,6 milijardi eura zajmova za razdoblje od 2021. do 2026. godine, predstavlja ključni instrument za ubrzanje transformacijskih procesa.⁵ Strukturiran je kroz pet glavnih komponenti: Gospodarstvo; Javna uprava, pravosuđe i državna imovina; Obrazovanje, znanost i istraživanje; Tržište rada i socijalna zaštita; Zdravstvo; te kroz inicijativu Obnova zgrada.⁴ Primarni ciljevi NPOO-a su ublažavanje gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije COVID-19, te poticanje zelene i digitalne tranzicije, pri čemu je minimalno 37% sredstava namijenjeno zelenim, a minimalno 20% digitalnim ciljevima.⁴ Plan obuhvaća 76 reformi i 146 investicija ⁵, čime djeluje kao snažan financijski i reformski poticaj u prvoj polovici desetljeća, postavljajući temelje za ostvarivanje dugoročnih ciljeva definiranih u NRS 2030.

Implikacije Europskog zelenog plana i Digitalne agende EU za Hrvatsku

Europski zeleni plan nameće Hrvatskoj obvezu značajnih ulaganja i reformi usmjerenih prema dekarbonizaciji, energetskoj tranziciji, razvoju kružnog gospodarstva i zaštiti bioraznolikosti.¹ Revidirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) postavlja cilj od 42,5% udjela obnovljivih izvora energije (OIE) u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2030. godine.¹¹ Procjenjuje se da su samo za bolje upravljanje područjima mreže Natura 2000 i zaštitu vrsta potrebna ulaganja od 1,25 milijardi eura u razdoblju 2021.–2027..⁸

Paralelno, Digitalna agenda EU, reflektirana u Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, stavlja fokus na digitalizaciju gospodarstva i javne uprave, razvoj širokopojasnih komunikacijskih mreža te jačanje digitalnih vještina građana.¹² Vizija je transformirati Hrvatsku u zemlju digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća te digitalizirane javne uprave koja pruža personalizirane javne usluge.¹³ Ove krovne EU strategije definiraju obvezujuće ciljeve i smjernice koje Hrvatska mora integrirati u svoje nacionalne politike, vršeći tako snažan utjecaj na sve sektore društva i gospodarstva.

Strategija pametne specijalizacije (S3) do 2029. kao motor inovacija

Strategija pametne specijalizacije (S3) za razdoblje do 2029. godine nadovezuje se na prethodnu strategiju i usmjerena je na jačanje kapaciteta za istraživanje, razvoj i inovacije (IRI).¹⁵ Identificirano je sedam tematskih prioritetnih područja (TPP) s najvećim potencijalom za rast: Personalizirana briga o zdravlju, Pametna i čista energija, Pametan i zeleni promet, Sigurnost i dvojna namjena, Održiva i kružna hrana, Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva, te Digitalni proizvodi i platforme.¹⁵ Ključni ciljevi uključuju povećanje bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj (GERD) na 3% BDP-a, poslovnih izdataka za istraživanje i razvoj (BERD) na 1% BDP-a, te općenito poboljšanje znanstvene izvrsnosti i jačanje suradnje između znanstvenog i poslovnog sektora.¹⁶ S3 je od presudne važnosti za podizanje inovacijskog kapaciteta hrvatskog gospodarstva, poticanje stvaranja proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti te jačanje konkurentnosti na globalnom tržištu.

Unatoč postojanju ambicioznih i uglavnom dobro usklađenih strategija te dostupnosti značajnih EU sredstava ⁵, povijesna iskustva i recentne analize ukazuju na izazove u administrativnoj sposobnosti i učinkovitosti provedbe kao potencijalno ograničavajući faktor.⁶ Sama NRS 2030 postavlja strateški cilj "učinkovite i djelotvorne javne uprave i upravljanja državnom imovinom" ¹, prepoznajući time postojeće slabosti. Program stabilnosti također ističe rizike povezane s efikasnošću korištenja EU sredstava.² Stoga, najveći izazov za Hrvatsku na putu do 2030. godine neće biti nedostatak vizije ili financijskih sredstava, već sposobnost učinkovite, koordinirane i pravovremene implementacije ovih složenih strateških planova. Jačanje administrativnih kapaciteta na svim razinama vlasti, pojednostavljenje procedura, osiguravanje transparentnosti i depolitizacija upravljačkih struktura bit će presudni za pretvaranje strateških ciljeva u konkretne razvojne rezultate. Neuspjeh u ovom segmentu mogao bi dovesti do propuštanja jedinstvene prilike za transformaciju koju nude dostupni resursi i strateški okviri.

Tablica 1: Ključni strateški dokumenti i njihovi glavni ciljevi za Hrvatsku do 2030.

Naziv dokumenta	Glavni cilj/Vizija	Ključni kvantitativni ciljevi (primjeri)	Vremenski okvir	Izvori
Nacionalna razvojna strategija (NRS) RH do 2030.	Konkurentna, inovativna i sigurna zemlja, očuvanih resursa, kvalitetnih životnih uvjeta i jednakih prilika za sve.	GERD 3% BDP-a (implicitno kroz S3), Stopa fertiliteta 1,8-2,0	Do 2030.	1
Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO)	Ublažavanje posljedica pandemije, poticanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje otpornosti.	Min. 37% sredstava za zelenu tranziciju, min. 20% za digitalnu tranziciju. Ukupno 9,9 mlrd. EUR (bespovratna sredstva i zajmovi).	2021. – 2026.	4
Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) (revidirani)	Smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje udjela OIE, energetska učinkovitost.	Udio OIE 42,5% u bruto neposrednoj potrošnji; Smanjenje emisija izvan ETS-a -16,7% (vs 2005).	Do 2030.	11
Strategija digitalne Hrvatske do 2032.	Zemlja digitalno i gospodarski konkurentnih poduzeća i digitalizirane javne uprave s personaliziranim javnim uslugama.	Detaljni ciljevi u samoj strategiji (npr. pokrivenost mrežama, digitalne vještine).	Do 2032.	13
Strategija pametne specijalizacije (S3) do 2029.	Unaprijediti ukupnu hrvatsku inovacijsku učinkovitost i kapacitete, potaknuti gospodarsku transformaciju.	GERD 3% BDP-a, BERD 1% BDP-a, Zbirni indeks inovativnosti <18.	Do 2029.	15

III. Gospodarska transformacija Hrvatske do 2030.

Gospodarska budućnost Hrvatske do 2030. godine bit će obilježena nastavkom rasta, ali i značajnim strukturnim promjenama potaknutim globalnim trendovima, EU politikama i nacionalnim strateškim opredjeljenjima za zelenu i digitalnu tranziciju te jačanje inovacijskog kapaciteta.

Projekcije gospodarskog rasta i strukturnih promjena

Prema projekcijama Hrvatske narodne banke (HNB), očekuje se usporavanje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) na prosječno oko 3,0% za 2025. i 2026. godinu.⁷ Program stabilnosti Vlade RH predviđa nešto konzervativniji rast od 2,6% za 2024., 2,5% za 2025. te 2,2% za 2026. godinu.² Međunarodni monetarni fond (MMF) također projicira rast od 3,1% za 2025., uz usporavanje na 2,7% u 2026..¹⁹ Ključni pokretač rasta ostat će domaća potražnja, osobito osobna potrošnja i investicije, koje će biti podržane priljevom sredstava iz EU fondova i rastom plaća.² Očekuje se da bi realna bruto plaća mogla porasti za 5,5% u 2025. godini.⁷

Inflacija bi trebala nastaviti trend usporavanja; HNB i MMF predviđaju stopu od 3,7% u 2025., te daljnje smanjenje na 2,6% do 2,8% u 2026. godini.⁷ Program stabilnosti cilja inflaciju od 2,8% za 2024. i približavanje razini od 2,2% do 2026..² Tržište rada trebalo bi zabilježiti daljnji pad stope nezaposlenosti, potencijalno ispod 5% (HNB predviđa anketnu stopu od 4,7% u 2025. ⁷, dok Program stabilnosti cilja 5,2% do 2026. ²). Broj zaposlenih kontinuirano raste, što potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).²² Projekcije javnog duga ukazuju na nastavak silazne putanje, s ciljem spuštanja ispod 60% BDP-a do 2024. i prema 55,6% BDP-a do 2026. godine.²

Gledajući strukturu gospodarstva, turizam će i dalje imati ključnu ulogu, generirajući oko 15% BDP-a.²⁴ Međutim, naglasak će sve više biti na tranziciji prema održivijim, cjelogodišnjim i kvalitetnijim oblicima turizma, što je i jedan od ciljeva NRS 2030.¹ Prerađivačka industrija posjeduje značajan potencijal za rast kroz modernizaciju, usvajanje inovacija promoviranih kroz S3 ¹⁶ te jaču integraciju u globalne lance vrijednosti. Ključni sektori unutar prerađivačke industrije uključuju prehrambenu industriju, metaloprerađivačku industriju, drvnu industriju, uz potencijal za jačanje farmaceutske industrije i proizvodnje informacijsko-komunikacijskih tehnologija (IKT).²⁴ IT sektor, prepoznat kao prioritetno područje "Digitalni proizvodi i platforme" unutar S3 ¹⁵, očekuje dinamičan rast, posebice u izvozu softverskih rješenja i usluga te stvaranju visokokvalitetnih radnih mjesta. U području poljoprivrede i prehrambene industrije, strateški cilj je postizanje veće samodostatnosti u proizvodnji hrane i razvoj biogospodarstva, kako je definirano u NRS (SC9) ¹, što zahtijeva povećanje produktivnosti i konkurentnosti.²⁵ Uslužni sektor, koji već sada dominira s oko dvije trećine BDP-a ²⁴, nastavit će se razvijati, s posebnim naglaskom na poslovne usluge, financijski sektor i kreativne industrije.

Digitalizacija gospodarstva

Digitalna transformacija poduzeća snažno je potaknuta kroz Strategiju digitalne Hrvatske do 2032. ¹³ i NPOO.⁴ Izrada Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije (AI) do 2032. godine ²⁶ signalizira stratešku važnost ove tehnologije. Plan će se fokusirati na obrazovanje stručnjaka, poticanje istraživanja i inovacija u području AI, te osiguravanje etičke i sigurne primjene ²⁷, nadovezujući se i na EU Akcijski plan za AI.²⁸ Do 2030. godine očekuje se značajan rast e-trgovine, širenje digitalnih usluga, veća razina automatizacije u industrijskim procesima te šira primjena naprednih tehnologija poput Interneta stvari (IoT) i analitike velikih podataka (Big Data).

Zelena tranzicija gospodarstva

Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) postavlja ambiciozne ciljeve za zelenu tranziciju: smanjenje emisija stakleničkih plinova za 16,7% u sektorima izvan Sustava trgovanja emisijskim jedinicama (ETS) do 2030. u odnosu na 2005. godinu, povećanje udjela OIE na 42,5% u bruto neposrednoj potrošnji energije do 2030., te značajna poboljšanja u energetskoj učinkovitosti.¹¹ Ovo će zahtijevati velika ulaganja u obnovljive izvore energije, prvenstveno energiju vjetra i sunca ³⁰, te u energetsku obnovu zgrada, za koju NPOO osigurava značajna sredstva ⁴, a NEKP cilja godišnju stopu obnove od 3%.²⁹ Razvoj kružnog gospodarstva također je visoko na listi prioriteta ⁸, otvarajući prostor za razvoj zelenih tehnologija i stvaranje novih, zelenih radnih mjesta.

Jačanje konkurentnosti, produktivnosti i inovacijskog kapaciteta

NRS 2030 (SC1) ¹ i S3 ¹⁶ izravno ciljaju na poboljšanje ovih ključnih aspekata hrvatskog gospodarstva. Unatoč određenim poboljšanjima, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU u pogledu konkurentnosti i inovativnosti.¹⁶ Stoga su nužna daljnja ulaganja u istraživanje i razvoj, jačanje veza između znanstveno-istraživačkog sektora i gospodarstva, te kontinuirano poboljšanje poslovnog okruženja. Analize pokazuju da su EU fondovi imali značajan pozitivan utjecaj na rast BDP-a, smanjenje nezaposlenosti i povećanje investicija ⁶, te se očekuje da će nastavak njihovog pametnog korištenja doprinijeti daljnjem jačanju ovih pokazatelja.

Paralelno provođenje zelene i digitalne tranzicije predstavlja dvostruki izazov za Hrvatsku.¹ Obje tranzicije su kapitalno intenzivne i zahtijevaju ne samo značajna financijska ulaganja, gdje su EU fondovi ključni, već i specifična znanja, vještine i tehnologije. U kontekstu nepovoljnih demografskih trendova, poput smanjenja radno sposobnog stanovništva ¹⁸, osiguravanje dovoljnog broja kvalificiranih radnika postaje kritično. Brzina tehnoloških promjena, osobito u digitalnom sektoru i području umjetne inteligencije ²⁶, nameće potrebu za brzom prilagodbom obrazovnog sustava i tržišta rada. Stoga se Hrvatska do 2030. suočava s imperativom osiguravanja adekvatnih resursa – financijskih, ljudskih i tehnoloških – za obje transformacije, te postizanja potrebne brzine prilagodbe kako bi iskoristila prilike i izbjegla daljnje zaostajanje. Postoji realan rizik da jedna tranzicija zasjeni drugu ili da ograničeni resursi uspore napredak na oba fronta, što zahtijeva pažljivo strateško upravljanje ljudskim kapitalom, aktivne politike privlačenja talenata i agilan regulatorni okvir koji potiče inovacije.

Istovremeno, Strategija pametne specijalizacije, koja identificira sedam prioritetnih područja s visokim inovacijskim potencijalom ¹⁵, zajedno s NPOO-om i drugim EU fondovima koji usmjeravaju značajna sredstva u istraživanje, razvoj, inovacije, digitalizaciju i zelene tehnologije ⁴, stvara priliku za značajniju strukturnu promjenu hrvatskog gospodarstva do 2030. godine. Tradicionalno oslanjanje na turizam i neke konvencionalne industrije ²⁴ moglo bi se nadopuniti jačanjem novih, visokotehnoloških i na znanju temeljenih sektora poput ICT-a, bioznanosti i zelenih tehnologija. Ovaj pomak nije zajamčen, ali strateški okviri i financijski poticaji stvaraju preduvjete za smanjenje relativne ovisnosti o tradicionalnim sektorima i jačanje onih s višom dodanom vrijednošću. Ključ uspjeha ležat će u sposobnosti premošćivanja jaza između istraživačkog i poslovnog sektora, što je jedan od eksplicitnih ciljeva S3.¹⁶

Tablica 2: Ključni makroekonomski pokazatelji i projekcije za Hrvatsku (2024.-2030.)

Godina	Realni rast BDP (%)	Inflacija (HIPC/CPI, %)	Stopa nezaposlenosti (anketna, %)	Javni dug (% BDP)	Bruto plaća (realni rast, %)	Izvori
2024.	2,6 (PS) / 3,8 (HNB*)	2,8 (PS) / 4,0 (HNB*)	6,5 (PS) / 5,1 (DZS**)	59,8 (PS)	>0 (PS) / 15,0 (nominalno, HNB*)	2
2025.	2,5 (PS) / ~3,0 (HNB) / 3,1 (MMF)	2,4 (PS) / 3,7 (HNB/MMF)	(PS) / 4,7 (HNB)	57,5 (PS)	>0 (PS) / 5,5 (HNB)	2
2026.	2,2 (PS) / ~3,0 (HNB) / 2,7 (MMF)	2,2 (PS) / 2,6 (HNB)	5,2 (PS)	55,6 (PS)	>0 (PS)	2
2027.-2030.	Nastavak umjerenog rasta (NRS cilja konvergenciju)	Stabilizacija oko 2% (cilj ESB)	Daljnje smanjenje (ovisno o demografiji)	Daljnje smanjenje (cilj ispod 60%)	Nastavak realnog rasta	Opće pretpostavke temeljene na NRS i EU ciljevima

Napomena: PS - Program stabilnosti; HNB - podaci za 2024. su ostvarenja ili recentnije projekcije HNB-a; DZS** - podatak za 2024. odnosi se na anketnu stopu nezaposlenosti za osobe 15-64 god. Projekcije za 2027.-2030. su indikativne i ovise o ostvarenju strateških ciljeva i vanjskim uvjetima.*

Tablica 3: Prioritetna područja i ključni ciljevi Strategije pametne specijalizacije (S3) do 2029.

Tematsko prioritetno područje (TPP)	Ključni ciljevi za TPP (primjeri)	Odabrani pokazatelji uspješnosti (ciljne vrijednosti za 2029./2030.)	Izvori
Personalizirana briga o zdravlju	Razvoj integriranih i personaliziranih zdravstvenih rješenja, primjena inovativnih tehnologija.	Povećanje izvoza zdravstvenih usluga i proizvoda.	15
Pametna i čista energija	Razvoj i primjena modernih, učinkovitih i ekološki prihvatljivih energetskih tehnologija.	Povećanje udjela OIE u proizvodnji, razvoj pametnih mreža.	15
Pametan i zeleni promet	Razvoj pametnih i zelenih prometnih rješenja, proizvodnja dijelova visoke dodane vrijednosti.	Smanjenje emisija iz prometa, povećanje korištenja održivih oblika prijevoza.	15
Sigurnost i dvojna namjena	Jačanje kapaciteta u kibernetičkoj sigurnosti, obrambenim tehnologijama i protuminskom programu.	Povećanje broja inovativnih rješenja u sektoru sigurnosti.	15
Održiva i kružna hrana	Unaprjeđenje održive proizvodnje i prerade hrane, smanjenje otpada od hrane.	Povećanje samodostatnosti, razvoj proizvoda s dodanom vrijednošću.	15
Prilagođeni i integrirani proizvodi od drva	Održiva proizvodnja i prerada drva, razvoj inovativnih proizvoda od drva.	Povećanje izvoza proizvoda od drva više dodane vrijednosti.	15
Digitalni proizvodi i platforme	Jačanje ICT kapaciteta, razvoj novih digitalnih tehnologija i rješenja.	Rast izvoza ICT usluga, povećanje broja ICT stručnjaka.	15
Opći S3 ciljevi	Poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza znanost-gospodarstvo, povećanje inovacijske učinkovitosti.	GERD 3% BDP-a, BERD 1% BDP-a, Zbirni indeks inovativnosti <18, Povećanje broja patenata.	16

IV. Društveni razvoj i kvaliteta života u Hrvatskoj 2030.

Paralelno s gospodarskom transformacijom, Hrvatska će do 2030. godine prolaziti kroz značajne društvene promjene, s ključnim fokusom na demografsku revitalizaciju, prilagodbu obrazovnog sustava i tržišta rada, jačanje zdravstvenog sustava, socijalnu koheziju te modernizaciju javne uprave. Kvaliteta života građana bit će u središtu ovih razvojnih napora.

Demografska kretanja: Izazovi starenja stanovništva, migracija i mjere demografske revitalizacije

Hrvatska se suočava s jednim od najozbiljnijih demografskih izazova u Europi, obilježenim kontinuiranim padom ukupnog broja stanovnika (s projekcijom smanjenja na 3,31 milijun do 2050. godine), niskom stopom fertiliteta (1,58 živorođene djece po ženi u 2021., dok je cilj NRS-a i Strategije demografske revitalizacije doseći 1,8 do 2,0) te značajnim iseljavanjem, posebice mlađeg i obrazovanijeg stanovništva.¹⁷ Strategija demografske revitalizacije Republike Hrvatske do 2033. godine ⁹ nastoji odgovoriti na ove izazove kroz dva strateška cilja: izgradnju poticajnog okruženja za obitelji i mlade te postizanje uravnotežene mobilnosti stanovništva. Mjere uključuju materijalne i nematerijalne potpore obiteljima, olakšice za stambeno zbrinjavanje mladih, porezne poticaje te unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja. NRS 2030 također prepoznaje demografsku revitalizaciju kao jedan od svojih ključnih strateških ciljeva (SC6).¹ Posljedice nepovoljnih demografskih trendova već su vidljive i uključuju rastući pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav, manjak radne snage u ključnim sektorima te potencijalno smanjenje dugoročnog potencijala za gospodarski rast.¹

Obrazovanje, vještine i tržište rada budućnosti

NRS 2030 (SC2) ¹ ističe važnost obrazovanih i zaposlenih ljudi kao temelja razvoja. U kontekstu ubrzane digitalne i zelene tranzicije, postoji hitna potreba za usklađivanjem obrazovnog sustava s budućim potrebama tržišta rada.⁸ Razvoj digitalnih kompetencija prepoznat je kao prioritet unutar Strategije digitalne Hrvatske.¹³ Strategija pametne specijalizacije (S3) dodatno naglašava važnost povećanja broja diplomanata u STEM (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) područjima.¹⁶ Unatoč naporima, Hrvatska se i dalje suočava s izazovima poput odljeva mozgova ¹⁷, neusklađenosti stečenih vještina s potrebama poslodavaca te nužnosti jačanja sustava cjeloživotnog učenja. Svjetska banka također ističe jačanje ljudskog kapitala kao ključni preduvjet za dugoročni rast Hrvatske.³¹ Očekuje se da će tržište rada do 2030. karakterizirati daljnji pad stope nezaposlenosti, ali istovremeno i mogući kronični manjak radne snage u određenim sektorima, što je već sada vidljivo.²

Zdravstveni sustav i kvaliteta života

Osiguranje zdravog, aktivnog i kvalitetnog života za sve građane strateški je cilj NRS 2030 (SC5) ¹, a NPOO također uključuje značajnu komponentu usmjerenu na jačanje zdravstvenog sustava.⁴ Izazovi su brojni: starenje stanovništva povećava pritisak na zdravstvene resurse i usluge ³¹, postoji potreba za jačanjem preventivnih programa, osiguravanjem veće dostupnosti i učinkovitosti zdravstvene zaštite, posebice u ruralnim i udaljenim područjima, te rješavanjem pitanja dugoročne financijske održivosti sustava.² Razvoj personalizirane brige o zdravlju, kao jednog od prioritetnih područja S3 ¹⁵, mogao bi donijeti značajne inovacije i poboljšanja u pružanju zdravstvenih usluga. Kvaliteta života također je usko povezana s očuvanjem okoliša i smanjenjem zagađenja, što su ciljevi zelene tranzicije.¹

Socijalna kohezija i smanjenje nejednakosti

NRS 2030 naglašava važnost stvaranja jednakih prilika za sve građane te aktivnog rada na smanjenju siromaštva i socijalne isključenosti.¹ Postizanje ravnomjernog regionalnog razvoja (četvrti razvojni smjer NRS-a) ¹ ključno je za smanjenje postojećih nejednakosti između različitih dijelova zemlje. U digitalnom dobu, osiguravanje digitalne uključenosti i smanjenje digitalnog jaza također postaju važni aspekti socijalne kohezije, kako bi svi građani mogli participirati u digitalnom društvu i koristiti prednosti digitalnih usluga.³³

Digitalizacija javne uprave i usluga građanima

Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. ¹³ ima za cilj transformaciju javne uprave u modernu, digitaliziranu i korisnicima orijentiranu službu koja pruža personalizirane javne usluge. To uključuje daljnje unaprjeđenje sustava e-Građani, digitalizaciju pravosudnih procesa te općenito povećanje učinkovitosti i transparentnosti javnog sektora, što je i jedan od strateških ciljeva NRS 2030 (SC3).¹ Podaci za 2021. godinu pokazuju da je Hrvatska bila na 26. mjestu u Europi (od 36 zemalja) po razini digitalizacije javne uprave, s ocjenom od 61%, što ukazuje na značajan prostor za napredak.³⁴

Negativni demografski trendovi u Hrvatskoj nisu samo jedan od brojnih izazova, već djeluju kao multiplikator rizika koji potencijalno ugrožava ostvarenje gotovo svih ostalih strateških ciljeva do 2030. godine. Svi ambiciozni planovi za gospodarsku (digitalnu, zelenu, inovacijsku) i društvenu transformaciju (obrazovanje, zdravstvo) ovise o dostupnosti adekvatnog ljudskog kapitala. Pad broja stanovnika, starenje populacije i kontinuirano iseljavanje mladih i obrazovanih ¹⁸ izravno dovode do manjka radne snage ², smanjuju bazu poreznih obveznika, povećavaju pritisak na javne financije (posebno mirovinski i zdravstveni sustav) te mogu usporiti usvajanje inovacija i novih tehnologija zbog nedostatka potrebnih vještina. Iako Strategija demografske revitalizacije ⁹ nastoji adresirati ove probleme, učinci takvih mjera su inherentno dugoročni i njihova uspješnost nije zajamčena. Stoga, bez značajnog preokreta u demografskim trendovima ili izuzetno uspješnog upravljanja migracijskim politikama, koje bi uključivale privlačenje kvalificiranih useljenika i poticanje povratka iseljenika, demografija bi mogla postati glavna kočnica razvoja Hrvatske, umanjujući pozitivne učinke investicija i reformi u drugim ključnim područjima. Ovo nalaže da demografska politika ne bude promatrana izolirano, već da njezini ciljevi i mjere budu integralni dio svih sektorskih politika.

S druge strane, digitalizacija javne uprave, iako ključna za modernizaciju, nosi sa sobom paradoks učinkovitosti naspram dostupnosti. Strategija digitalne Hrvatske ¹³ s pravom cilja na digitaliziranu javnu upravu i personalizirane e-usluge, što bi trebalo rezultirati povećanjem učinkovitosti i smanjenjem administrativnog opterećenja za građane i poduzeća. Međutim, istovremeno postoji tzv. "digitalni jaz" ³³, gdje značajan dio populacije, posebice starije osobe, stanovnici ruralnih područja i osobe s nižom razinom obrazovanja, nemaju jednak pristup digitalnim tehnologijama ili potrebne vještine za njihovo korištenje. Ako se proces digitalizacije provodi bez adekvatnih i sveobuhvatnih mjera za digitalnu inkluziju, poput programa digitalnog opismenjavanja i osiguravanja alternativnih kanala pristupa uslugama, postoji rizik od stvaranja novih oblika socijalne isključenosti i produbljivanja postojećih nejednakosti.³³ S obzirom na to da je Hrvatska 2021. bila relativno nisko rangirana po digitalizaciji javne uprave u europskom kontekstu ³⁴, postoji značajan prostor za napredak. No, taj napredak mora biti inkluzivan. Uspjeh digitalizacije javne uprave do 2030. godine mjerit će se ne samo brojem dostupnih digitalnih usluga, već i njihovom stvarnom dostupnošću i stopom korištenja od strane svih segmenata društva.

Tablica 4: Demografske projekcije i ključni ciljevi demografske revitalizacije za Hrvatsku

Pokazatelj	Trenutno stanje (zadnja dostupna godina/izvor)	Projekcija za 2030. (indikativno)	Cilj (iz NRS/Strategije dem. revitalizacije)	Izvori
Ukupan broj stanovnika	3,86 milijuna (2022.) ¹⁸	~3,7 - 3,75 milijuna (trend pada)	Ublažavanje negativnih trendova	1
Stopa ukupnog fertiliteta	1,58 (2021.) ¹⁸		1,8 – 2,0	9
Neto migracijska bilanca	Pozitivna u 2022. (prvi put od 2009.) ¹⁸	Ovisno o politikama i prilikama	Uravnotežena mobilnost, poticanje povratka	9
Udio stanovništva 65+ godina	~22% (procjena na temelju trendova)	~25% (nastavak starenja)	Aktivno i zdravo starenje	1

V. Hrvatska 2030: Sinteza futurističke slike

Integrirajući analizirane strateške pokretače, gospodarske transformacije i društvene razvojne putanje, moguće je skicirati višedimenzionalnu sliku Hrvatske kakva bi mogla izgledati 2030. godine. Bit će to zemlja u kojoj se isprepliću plodovi modernizacije s ustrajnim strukturnim izazovima.

Pametni i održivi gradovi i regije: Do 2030. godine očekuje se vidljiv napredak u implementaciji pametnih rješenja u većim urbanim središtima, obuhvaćajući inteligentno upravljanje prometom, energetsku učinkovitost zgrada i javnih usluga, potaknuto kako digitalizacijom tako i značajnim ulaganjima iz EU fondova. NRS 2030 naglašava razvoj pametnih i održivih gradova kao jedan od prioriteta jačanja regionalne konkurentnosti.¹ Unatoč tome, ravnomjeran regionalni razvoj ostat će izazov, no s potencijalnim pozitivnim pomacima u manje razvijenim područjima zahvaljujući ciljanim investicijama i politikama definiranim u NRS-u.¹
Održivi promet: Prometni sustav Hrvatske doživjet će značajne promjene s većim naglaskom na željeznički promet, kroz modernizaciju ključnih pružnih koridora.¹ Očekuje se daljnji razvoj infrastrukture za električna vozila, širenje mreže punionica te poticaji za nabavu takvih vozila. Integrirani sustavi javnog prijevoza u urbanim aglomeracijama postat će napredniji, a nije isključeno ni da će autonomna vozila biti u testnim fazama u kontroliranim okruženjima. Održiva mobilnost jedan je od deset strateških ciljeva NRS 2030 (SC10).¹
Digitalizirano društvo: Strategija digitalne Hrvatske cilja na visoku razinu digitalne pismenosti građana i široku dostupnost brzog interneta diljem zemlje.¹³ Interakcija građana i poduzeća s državom sve će se više odvijati putem naprednih e-usluga. Digitalne tehnologije bit će sveprisutne u svakodnevnom životu, obrazovanju i poslovanju, transformirajući načine rada, učenja i komunikacije.
Zelena ekonomija: Hrvatska će do 2030. imati značajno povećan udio obnovljivih izvora energije u svom energetskom miksu, sukladno ciljevima NEKP-a od 42,5%.¹¹ Energetska učinkovitost zgrada i industrije bit će poboljšana, a sustavi gospodarenja otpadom i principi kružnog gospodarstva bit će znatno razvijeniji. Očekuje se i veća svijest građana o važnosti očuvanja okoliša. Poljoprivreda će biti snažnije usmjerena prema održivim praksama i razvoju biogospodarstva, što je jedan od strateških ciljeva NRS-a (SC9).¹
Inovativno i konkurentno gospodarstvo: Očekuje se jači naglasak na istraživanje i razvoj, s ciljem dostizanja izdataka za R&D od 3% BDP-a.¹⁶ Predviđa se rast broja start-upova i uspješnih scale-upova, posebice u visokotehnološkim sektorima poput ICT-a, ali i u područjima biotehnologije i zelenih tehnologija, potaknutih Strategijom pametne specijalizacije. Očekuje se i veća internacionalizacija poslovanja hrvatskih tvrtki.
Društvo koje se prilagođava demografskim promjenama: Unatoč izazovima, do 2030. bit će vidljivi učinci aktivnijih mjera za potporu obiteljima i mladima, sukladno Strategiji demografske revitalizacije.⁹ Očekuje se veća uključenost starijih osoba na tržištu rada i u društvenom životu, dijelom zbog nužde, a dijelom zbog politika aktivnog starenja. Vjerojatno će doći do povećanog broja stranih radnika u određenim deficitarnim sektorima. Kvaliteta života, uključujući dostupnost javnih usluga, sigurnost i očuvan okoliš, postat će sve važniji faktor u odlukama o ostanku ili dolasku stanovništva.
Globalno prepoznatljiva i povezana Hrvatska: Kroz aktivno članstvo u Europskoj uniji i drugim međunarodnim organizacijama, Hrvatska će jačati svoj međunarodni položaj i utjecaj. Globalna prepoznatljivost temeljit će se ne samo na bogatoj kulturnoj baštini i prirodnim ljepotama, već sve više i na inovativnim gospodarskim dosezima, znanstvenim postignućima i sportskim uspjesima, kako to predviđa i NRS 2030 (SC4).¹

Ipak, futuristička slika Hrvatske 2030. vjerojatno neće biti monolitno pozitivna ili negativna. S jedne strane, zemlja će pokazivati značajne znakove modernizacije: napredak u digitalizaciji bit će očit, pomaci u zelenoj tranziciji vidljivi, a moderna infrastruktura, dijelom financirana EU sredstvima, poboljšat će kvalitetu života i poslovanja. S druge strane, duboko ukorijenjeni strukturni problemi – prije svega nepovoljna demografija, izražene regionalne nejednakosti te izazovi u učinkovitosti javnog sektora – neće biti u potpunosti riješeni do 2030. godine i vjerojatno će koegzistirati s novim uspjesima. Moguće je, primjerice, vidjeti napredne "pametne gradove" koji se razvijaju paralelno s kontinuiranom depopulacijom ruralnih područja. Visokotehnološke tvrtke mogle bi ostvarivati globalne uspjehe, ali se istovremeno boriti s kroničnim nedostatkom kvalificirane radne snage. Ambiciozne zelene inicijative mogle bi nailaziti na administrativne prepreke koje usporavaju njihovu realizaciju. Sama Nacionalna razvojna strategija prepoznaje nužnost postizanja "ravnomjernog regionalnog razvoja" i "učinkovite javne uprave" ¹, što ukazuje na svijest o tim postojećim dualnostima. Stoga će Hrvatsku 2030. vjerojatno karakterizirati upravo te dualnosti – uspješni džepovi inovacija i modernizacije nasuprot perzistentnim strukturnim izazovima. Bit će to zemlja u stanju intenzivne tranzicije, gdje će se napredak u nekim područjima odvijati paralelno s borbom protiv starih problema. Ključno za ukupan ishod bit će sposobnost upravljanja tim "tranzicijskim napetostima" i osiguravanje da pozitivni pomaci postanu dovoljno snažni i rašireni da nadjačaju negativne trendove.

VI. Ključni razvojni prioriteti Hrvatske za ostvarenje vizije 2030.

Na temelju sveobuhvatne analize strateških dokumenata, gospodarskih projekcija i društvenih trendova, identificirano je pet ključnih razvojnih prioriteta čije će uspješno ostvarivanje biti presudno za transformaciju Hrvatske do 2030. godine i postizanje vizije definirane u Nacionalnoj razvojnoj strategiji.

Ubrzanje dvostruke (zelene i digitalne) tranzicije:
Ovo podrazumijeva osiguravanje sinergije i koherentnosti u provedbi mjera zelene i digitalne transformacije, koje su temeljni stupovi budućeg razvoja. Ključno je potpuno i učinkovito iskorištavanje značajnih financijskih sredstava dostupnih kroz NPOO i druge EU izvore namijenjene upravo ovim tranzicijama.⁴ Jednako važno bit će i sustavno uklanjanje administrativnih i regulatornih prepreka koje mogu usporiti brzu implementaciju projekata, osobito u području obnovljivih izvora energije i digitalne infrastrukture.
Jačanje ljudskog kapitala i rješavanje demografskih izazova:
S obzirom na ozbiljnost demografske situacije, nužna je sveobuhvatna i dosljedna provedba Strategije demografske revitalizacije ⁹, uz kontinuirano praćenje učinaka i prilagodbu mjera stvarnim potrebama. Paralelno, reforma obrazovnog sustava mora biti usmjerena na jačanje STEM vještina, digitalne pismenosti te razvoj vještina potrebnih za poslove budućnosti, kako je naglašeno u NRS-u i S3.¹ Aktivne politike tržišta rada trebaju biti fokusirane na programe cjeloživotnog učenja, prekvalifikacije te stvaranje poticajnog okruženja za privlačenje i zadržavanje talenata, uključujući i povratak iseljenika.³²
Poticanje inovacija, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva:
Dosljedna implementacija Strategije pametne specijalizacije (S3) i jačanje cjelokupnog inovacijskog ekosustava ključni su za pomak prema gospodarstvu temeljenom na znanju i inovacijama.¹⁵ To zahtijeva značajno povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj, kako javnih tako i privatnih. Unaprjeđenje poslovne klime, smanjenje administrativnih opterećenja za poduzetnike te jačanje pravne sigurnosti i učinkovitosti pravosuđa preduvjeti su za privlačenje investicija i poticanje poduzetničke aktivnosti, što je i jedan od ciljeva NRS-a (SC3).¹
Osiguranje ravnomjernog regionalnog razvoja i socijalne kohezije:
Smanjenje regionalnih nejednakosti zahtijeva ciljane investicije i razvojne politike usmjerene na potpomognuta područja te područja s razvojnim posebnostima, poput otoka i brdsko-planinskih krajeva, kako je definirano u NRS-u (SC12).¹ Digitalizacija može odigrati važnu ulogu u poboljšanju dostupnosti javnih usluga (zdravstvo, obrazovanje, administracija) u ruralnim i udaljenim područjima. Kontinuirane mjere za smanjenje siromaštva, borbu protiv socijalne isključenosti i promicanje jednakih prilika ključne su za održavanje socijalne kohezije.
Povećanje učinkovitosti i otpornosti javnog sektora:
Daljnja digitalizacija javne uprave i pravosuđa imperativ je za pružanje kvalitetnijih i bržih usluga građanima i poduzetnicima.¹ Jačanje administrativnih kapaciteta na svim razinama ključno je za učinkovito planiranje, provedbu i praćenje razvojnih projekata, posebice onih financiranih iz EU fondova.⁶ Osiguravanje dugoročne održivosti javnih financija, s posebnim naglaskom na reformu i stabilizaciju zdravstvenog i mirovinskog sustava, ostaje trajni prioritet.²

Navedeni razvojni prioriteti nisu izolirani entiteti, već čine složen i međusobno ovisan sustav. Napredak ili zastoj u jednom području neizbježno će imati lančane posljedice na ostala. Primjerice, uspjeh zelene i digitalne tranzicije (Prioritet 1) izravno ovisi o dostupnosti kvalificiranog ljudskog kapitala (Prioritet 2) i sposobnosti gospodarstva da apsorbira i primijeni nove tehnologije i inovacije (Prioritet 3). S druge strane, jačanje ljudskog kapitala i ublažavanje demografskih izazova (Prioritet 2) ključno je za osiguravanje dovoljne i kvalificirane radne snage za sve sektore, kao i za dugoročnu održivost socijalnih sustava, što izravno utječe na socijalnu koheziju (Prioritet 4). Učinkovit i otporan javni sektor (Prioritet 5) predstavlja temeljni preduvjet za uspješnu provedbu svih ostalih prioriteta – od efikasnog upravljanja EU fondovima do stvaranja poticajnog poslovnog okruženja i pružanja kvalitetnih javnih usluga. Isto tako, postizanje ravnomjernijeg regionalnog razvoja (Prioritet 4) može pozitivno doprinijeti demografskoj revitalizaciji (Prioritet 2) smanjenjem pritiska iseljavanja iz manje razvijenih područja i stvaranjem novih prilika diljem zemlje. Ova duboka međusobna povezanost naglašava nužnost holističkog i koordiniranog pristupa razvojnom planiranju i provedbi politika. Neuspjeh u rješavanju demografskog pitanja, na primjer, može ozbiljno potkopati napore u digitalizaciji i poticanju inovacija zbog nedostatka talenata i smanjenog tržišta. Suprotno tome, uspješna digitalizacija javne uprave može značajno olakšati provedbu svih drugih reformi i ubrzati ostvarivanje razvojnih ciljeva. Stoga je ključno prepoznati da se radi o sustavu spojenih posuda gdje uspjeh ovisi o simultanom napretku na svim ključnim frontama.

VII. Zaključak: Put prema otpornoj, inovativnoj i održivoj Hrvatskoj

Analiza strateških dokumenata, gospodarskih projekcija i društvenih trendova ukazuje da Hrvatska ulazi u desetljeće s jasno definiranom vizijom razvoja i značajnim financijskim resursima, prvenstveno iz fondova Europske unije, koji pružaju priliku za dubinsku transformaciju do 2030. godine. Nacionalna razvojna strategija i Nacionalni plan oporavka i otpornosti postavljaju temelje za ovaj put.

Ključni nalazi upućuju na to da će dvostruka – zelena i digitalna – tranzicija dominirati razvojnom agendom, zahtijevajući značajna ulaganja, prilagodbu regulatornog okvira i razvoj novih vještina. Istovremeno, nepovoljni demografski trendovi, uključujući starenje stanovništva i iseljavanje, predstavljaju najveću strukturnu prepreku koja može ugroziti ostvarenje postavljenih ciljeva u svim sektorima. Unatoč izazovima, potencijal za značajan gospodarski i društveni napredak postoji, no njegova realizacija ovisit će presudno o sposobnosti države da učinkovito implementira planirane reforme i strateške projekte.

Za usmjeravanje razvojnih politika prema ostvarenju vizije Hrvatske 2030, nameću se sljedeće preporuke:

Jačanje implementacijskih kapaciteta i međuresorne koordinacije: Uspostava učinkovitih mehanizama za provedbu, praćenje i evaluaciju strategija ključna je za pretvaranje planova u konkretne rezultate.
Prioritizacija mjera za demografsku revitalizaciju i upravljanje ljudskim kapitalom: Demografija mora postati integralni dio svih sektorskih politika, uz fokus na stvaranje poticajnog okruženja za obitelji, reformu obrazovnog sustava usmjerenu na vještine budućnosti te aktivne politike tržišta rada.
Stvaranje poticajnog okruženja za inovacije i privatne investicije: Daljnje poboljšanje poslovne klime, smanjenje administrativnih barijera i jačanje vladavine prava neophodni su za poticanje poduzetništva i privlačenje ulaganja koja nose višu dodanu vrijednost.
Kontinuirano praćenje napretka i prilagodba politika: Razvojno okruženje je dinamično, stoga je nužno redovito pratiti ostvarivanje strateških ciljeva i biti spreman na prilagodbu politika kako bi se odgovorilo na nove izazove i prilike.
Jačanje partnerstva između javnog, privatnog i civilnog sektora: Uspješna transformacija zahtijeva suradnju i zajedničko djelovanje svih dionika u društvu.

Put Hrvatske prema 2030. godini bit će nesumnjivo izazovan i zahtijevat će odlučnost, stratešku usmjerenost i sposobnost prilagodbe. Međutim, uz učinkovitu provedbu definiranih prioriteta i pametno korištenje dostupnih resursa, vizija Hrvatske kao konkurentne, inovativne, sigurne i održive zemlje, koja svojim građanima nudi visoku kvalitetu života i jednake prilike, predstavlja dostižan cilj. Realističan optimizam, utemeljen na prepoznavanju vlastitih snaga i prilika, ali i na spremnosti za suočavanje s izazovima, bit će ključan za uspjeh na tom putu.

Tablica 5: Pregled ključnih ciljeva Hrvatske do 2030. po strateškim područjima

Strateško područje	Ključni cilj za 2030. (kvantitativni gdje je moguće)	Glavni strateški dokument(i)
Gospodarski rast i konkurentnost	GERD 3% BDP-a, BERD 1% BDP-a, Značajno približavanje prosjeku razvijenosti EU	NRS 2030, S3 do 2029.
Digitalna tranzicija	Visoka pokrivenost gigabitnim mrežama, visok udio digitalno pismenih građana, digitalizirane javne usluge, rast ICT sektora	NRS 2030, Strategija digitalne Hrvatske do 2032., NPOO
Zelena tranzicija	Udio OIE 42,5% u bruto neposrednoj potrošnji energije, Smanjenje emisija stakleničkih plinova (ETS -62%, ne-ETS -16,7% vs 2005.), Povećana energetska učinkovitost, Razvijeno kružno gospodarstvo	NRS 2030, NEKP (revidirani), NPOO
Demografija i društvo	Stopa fertiliteta 1,8-2,0, Smanjenje rizika od siromaštva, Povećana stopa zaposlenosti, Poboljšanje zdravstvenih pokazatelja	NRS 2030, Strategija demografske revitalizacije do 2033.
Obrazovanje i vještine	Povećan broj diplomanata u STEM područjima, Usklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, Visok udio odraslih u cjeloživotnom učenju	NRS 2030, S3 do 2029., Strategija digitalne Hrvatske
Ravnomjeran regionalni razvoj	Smanjenje regionalnih nejednakosti u razvijenosti i kvaliteti života	NRS 2030
Učinkovita javna uprava	Visoka razina digitalizacije javnih usluga, Smanjenje administrativnog opterećenja, Povećana transparentnost i učinkovitost	NRS 2030, Strategija digitalne Hrvatske