Uloga AM radijskih postaja u kriznim situacijama: Analiza slučaja Španjolske i implikacije za Hrvatsku

Hitne situacije, bilo da se radi o prirodnim katastrofama, tehničko-tehnološkim akcidentima ili drugim izvanrednim događajima, naglašavaju kritičnu potrebu za neprekidnim i pouzdanim komunikacijskim kanalima. U trenucima kada su životi ugroženi i infrastruktura oštećena, pravovremeno informiranje javnosti i koordinacija spasilačkih službi postaju imperativ. Nestanak električne energije često prati ovakve događaje, paralizirajući moderne komunikacijske sustave ovisne o stalnom napajanju i kompleksnoj mrežnoj infrastrukturi.¹

Amplitudno modulirani (AM) radio, kao jedna od najstarijih tehnologija masovnog komuniciranja, povijesno je imao značajnu ulogu u informiranju javnosti, posebice u kriznim vremenima. Njegove tehničke karakteristike, poput širenja signala na velike udaljenosti i relativne jednostavnosti prijemnika, činile su ga robusnim alatom kada su druge tehnologije zakazivale.³ U ovom će se izvještaju ispitati trenutna relevantnost AM radija u tom kontekstu, analizirajući primjere iz Španjolske i Hrvatske, te mogućnosti obavještavanja javnosti u slučaju ispada mreže, javno dostupne planove za izvanredne situacije i službena objašnjenja za gašenje AM i kratkovalnih postaja u Hrvatskoj.

Uloga AM radija u hitnim situacijama proizlazi iz njegovih jedinstvenih tehničkih karakteristika koje mu daju prednost pred modernijim, ali često osjetljivijim komunikacijskim tehnologijama. Ove prednosti posebno dolaze do izražaja u uvjetima prekida napajanja i oštećenja infrastrukture.

Propagacija AM signala i pokrivenost

AM radijski valovi, osobito oni na srednjim valovima (MW) i dugim valovima (LW), posjeduju sposobnost širenja na znatne udaljenosti. Oni prate zakrivljenost Zemlje kao zemaljski valovi, a također se reflektiraju od ionosfere kao prostorni valovi, što je posebno izraženo tijekom noći. Ova svojstva omogućuju pokrivanje velikih geografskih područja s relativno malim brojem odašiljača, za razliku od FM radija ili mobilnih mreža koje zahtijevaju znatno gušću infrastrukturu baznih stanica.³ Upravo je ova karakteristika ključna za dosezanje ruralnih, udaljenih i izoliranih područja koja bi inače mogla ostati komunikacijski odsječena.

Otpornost na preopterećenja mreže i funkcioniranje uz minimalnu infrastrukturu

AM odašiljači i, što je još važnije, AM prijemnici, tehnološki su jednostavniji i robusniji u usporedbi s kompleksnim modernim digitalnim komunikacijskim sustavima. AM radio prijemnici su često jeftini, široko dostupni i, ključno, mogu raditi na baterije. To ih čini funkcionalnima i tijekom dugotrajnih nestanaka električne energije, kada sofisticiraniji uređaji postaju beskorisni.² Za razliku od mobilnih mreža koje mogu postati preopterećene zbog naglog porasta prometa ili potpuno nefunkcionalne uslijed oštećenja baznih stanica ili prekida napajanja¹, AM emitiranje je jednosmjerno i ne podliježe zagušenju zbog povećanog broja korisnika koji pokušavaju pristupiti informacijama.

Primjer SAD-a i sustava EAS (Emergency Alert System)

Sjedinjene Američke Države razvile su sofisticirani Sustav za hitna upozorenja (Emergency Alert System - EAS), unutar kojeg AM radio postaje igraju ključnu i nezamjenjivu ulogu kao Primarne ulazne točke (Primary Entry Points - PEPs). Čak 77 radio postaja, od kojih je velika većina AM postaja, strateški su raspoređene tako da njihovi signali pokrivaju 90% američke populacije. Ove PEP postaje imaju izravnu i redundantnu vezu s Federalnom agencijom za upravljanje hitnim situacijama (FEMA) i Nacionalnom meteorološkom službom (NWS).⁴ U kriznim situacijama, ove AM postaje primaju hitne informacije i upozorenja izravno od savezne vlade te ih distribuiraju drugim povezanim radio i televizijskim postajama putem mehanizma "lančane reakcije" (daisy chain). Ovaj sustav osigurava brzu i učinkovitu diseminaciju kritičnih informacija širokoj publici, pokrivajući i urbana i ruralna područja. Ugrađena redundantnost, gdje više AM radio postaja unutar istog područja može primiti i prenijeti iste informacije, osigurava otpornost sustava čak i ako je pojedinačna postaja kompromitirana.⁴ Dodatno, AM radio u SAD-u ima sposobnost emitiranja na više jezika, ne zahtijeva od slušatelja da se prijave ili registriraju za primanje upozorenja, te može pružiti znatno detaljnije informacije i upute od kratkih bežičnih upozorenja koja često upućuju korisnike upravo na lokalne medije, uključujući AM radio, za daljnje informacije.⁴

Drugačije tehničke karakteristike AM i FM modulacije

Osnovna razlika između amplitudne (AM) i frekvencijske (FM) modulacije leži u načinu na koji se informacija "utiskuje" na nosivi val. Kod AM radija, amplituda (odnosno snaga ili jačina) nosivog vala mijenja se proporcionalno audio signalu koji se prenosi. Nasuprot tome, kod FM radija, mijenja se frekvencija nosivog vala dok njegova amplituda ostaje konstantna.³ Iako su AM prijenosi općenito skuplji za odašiljanje zbog potrebe za odašiljanjem nosivog vala relativno velike snage kako bi se prevladali gubici u zemlji, te zbog zahtjeva za velikim antenskim sustavima na nižim frekvencijama koje AM koristi, ključna prednost je mogućnost prijenosa signala na vrlo velike udaljenosti korištenjem refleksije od ionosfere.³

Uloga radioamaterizma

Radioamaterizam, iako prvenstveno definiran kao hobi, ima značajne mogućnosti koje nadilaze puku razonodu, posebno u kontekstu kriznih situacija.⁵ Radioamateri, sa svojim znanjem, opremom i sposobnošću uspostavljanja komunikacije u uvjetima kada su konvencionalni sustavi u prekidu ili preopterećeni, predstavljaju vrijedan resurs. Programi poput Community Emergency Response Teams (CERTs) u SAD-u primjer su organiziranih volonterskih timova osposobljenih za pružanje osnovne potpore u odgovoru na katastrofe kada su profesionalne hitne službe preopterećene.⁶

Inherentna otpornost AM radija proizlazi iz temeljnih tehničkih karakteristika: načina propagacije signala koji omogućuje široku pokrivenost uz minimalnu infrastrukturu, jednostavnosti i energetske neovisnosti (rad na baterije) prijemnika te robusnosti same tehnologije.² U usporedbi s modernijim sustavima poput FM radija ili mobilnih mreža, koji su znatno osjetljiviji na preopterećenja, infrastrukturne kvarove i prekide napajanja¹, AM radio pokazuje superiornu izdržljivost. Primjer američkog EAS sustava, gdje AM postaje čine okosnicu za distribuciju hitnih informacija, institucionalno je prepoznavanje ovih prednosti.⁴ Stoga, AM radio nije samo zastarjela tehnologija, već ima jedinstvene karakteristike koje ga čine strateški važnim za komunikaciju u najtežim uvjetima, poput dugotrajnih nestanaka struje ili masovnog oštećenja mrežne infrastrukture. Sposobnost AM signala da "preskoči" lokalizirane prekide napajanja odašiljući s udaljenih, funkcionalnih lokacija, kao što je zabilježeno u Italiji¹, ključna je strateška prednost. Odluke o potpunom gašenju AM infrastrukture trebale bi stoga temeljito razmotriti gubitak ove inherentne otpornosti, posebno u kontekstu sve učestalijih ekstremnih vremenskih prilika i drugih suvremenih prijetnji sigurnosti.

Nadalje, važno je shvatiti da različite komunikacijske tehnologije imaju komplementarne, a ne međusobno isključive prednosti. AM radio može osigurati široki doseg i distribuciju osnovnih informacija široj populaciji.⁴ Moderni sustavi, poput ciljanih SMS upozorenja ili specijaliziranih mobilnih aplikacija, mogu pružiti personalizirane i geografski specifične informacije, no njihova funkcionalnost kritično ovisi o operativnosti mobilne mreže i dostupnosti napajanja za korisničke uređaje.⁷ Iskustva iz stvarnih kriznih situacija, poput velikih nestanaka struje, pokazuju da su mobilne mreže među prvima koje postaju nefunkcionalne ili preopterećene.¹ Iz toga proizlazi da najotporniji sustav kriznog komuniciranja nije onaj koji se oslanja na jednu, pa makar i najmoderniju tehnologiju, već onaj koji inteligentno integrira različite tehnologije, koristeći specifične prednosti svake od njih. U takvom višeslojnom sustavu, AM radio može služiti kao temeljni, najšire dostupan sloj informiranja, koji preuzima ključnu ulogu kada napredniji i osjetljiviji sustavi zakažu. Stoga bi se planiranje sustava kriznog komuniciranja trebalo usmjeriti na postizanje diversifikacije i redundancije, gdje AM radio može imati nezamjenjivu ulogu "posljednje linije obrane" za masovno informiranje stanovništva.

Španjolska pruža relevantan primjer za analizu uloge AM radija i općenito radijskog emitiranja u kriznim situacijama, posebice u kontekstu nestanka struje i integracije tradicionalnih i modernih sustava upozoravanja.

Iskustva tijekom nestanaka struje

Višestruki izvještaji korisnika i medijski osvrti potvrđuju ključnu ulogu radija tijekom značajnih prekida u opskrbi električnom energijom koji su pogodili Iberijski poluotok. Primjerice, tijekom velikog nestanka struje 27. travnja, koji je zahvatio dijelove Španjolske i Portugala, AM i FM radio postaje su nastavile s emitiranjem i bile su, prema riječima korisnika, "doslovno jedini način da se ljudi informiraju".¹ Mnoge od tih postaja raspolagale su vlastitim generatorima, što im je omogućilo nastavak rada unatoč prekidu javne elektroenergetske mreže.¹ U takvim okolnostima, mali prijenosni radio uređaji na baterije postali su neprocjenjivo sredstvo za primanje informacija i održavanje osjećaja povezanosti s vanjskim svijetom, dok su mobilne mreže i pristup internetu bili nedostupni ili nepouzdani.¹ Radio je u tim trenucima opisan kao "zlato", jedini medij koji je uspješno primao i prenosio signal.¹ Ova iskustva naglašavaju otpornost radijskog emitiranja u usporedbi s modernijim komunikacijskim tehnologijama koje su znatno ovisnije o stabilnoj infrastrukturi i napajanju.

Uloga Radio Nacional de España (RNE) i AM emitiranja

Radio Nacional de España (RNE) je glavni javni radijski servis u Španjolskoj, s mrežom postaja koje emitiraju na AM i FM frekvencijama diljem zemlje.⁹ Prema navodima korisnika, AM radio u Španjolskoj ima "teoretsku ulogu radija za hitne slučajeve", a AM mreža se i dalje smatra mrežom zaduženom za komunikaciju u hitnim situacijama.¹ Unatoč tome, specifični službeni planovi RNE-a koji detaljno razrađuju ulogu AM emitiranja u hitnim situacijama nisu jasno specificirani u dostupnim javnim dokumentima. Državni opći plan za hitne slučajeve (PLEGEM) spominje "sredstva društvenih komunikacija" na općenit način, bez izričitog naglašavanja AM radija.¹²

RNE također emitira program Radio Exterior de España putem kratkovalnih odašiljača, namijenjen slušateljima izvan Španjolske.¹⁰ Iako u nekim europskim zemljama postoji trend gašenja AM odašiljača, u Španjolskoj je AM i dalje prisutan.¹ Trenutni fokus u razvoju radijske mreže u Španjolskoj usmjeren je na tranziciju s analognog FM-a na digitalni radio DAB+.¹⁴ Međutim, ova tranzicija ne isključuje nužno kontinuiranu ulogu AM-a u specifičnim, kriznim scenarijima, iako službeni dokumenti o DAB+ ne elaboriraju tu potencijalnu ulogu AM-a.¹⁴

Sustav civilne zaštite (Protección Civil) i uloga radioamaterske mreže REMER

Španjolska ima Nacionalni sustav civilne zaštite, uređen Zakonom 17/2015¹⁵, unutar kojeg komunikacija u hitnim situacijama igra vitalnu ulogu i koordinira se kroz različite mreže. Od posebnog je značaja Red Nacional de Radio de Emergencia (REMER), državna mreža licenciranih radioamatera koji dobrovoljno i organizirano surađuju sa španjolskom Civilnom zaštitom (Protección Civil).¹⁶

REMER se aktivira u situacijama kada je potrebno prikupiti specifične informacije s terena ili osigurati alternativnu komunikacijsku potporu zbog nefunkcionalnosti ili preopterećenja redovitih komunikacijskih kanala.¹⁷ Mreža djeluje kao alternativni i komplementarni komunikacijski sustav¹⁷, pri čemu radioamateri koriste vlastitu opremu, što im daje visok stupanj autonomije.¹⁸ REMER je formalno definiran kao državna sposobnost podrške Nacionalnom sustavu civilne zaštite¹⁸ i kao takav je integriran u PLEGEM.¹² Radioamateri su prepoznati kao važan resurs, te se potiče njihova obuka i poznavanje lokalnih frekvencija i procedura za djelovanje u hitnim situacijama.¹⁹ REMER ima jasno definiranu hijerarhijsku strukturu, sa središnjom upravljačkom postajom, provincijskim upravljačkim postajama te terenskim jedinicama koje čine fiksne, mobilne i prijenosne radioamaterske postaje.¹⁷

Moderni sustavi upozoravanja (npr. ES-Alert) i njihov odnos s tradicionalnim medijima

U skladu s EU direktivama, Španjolska je implementirala ES-Alert, suvremeni sustav za slanje upozorenja javnosti putem mobilnih telefona. Ovaj sustav temelji se na tehnologiji Cell Broadcast i omogućuje slanje ciljanih poruka na mobilne uređaje koji se nalaze na geografski definiranom ugroženom području.¹⁵ Sustavom ES-Alert upravlja Ministarstvo unutarnjih poslova za cijelu Španjolsku i integriran je u Nacionalnu mrežu upozorenja (Red de Alerta Nacional - RAN).¹⁵

Iako ES-Alert predstavlja značajan napredak u mogućnostima brzog upozoravanja stanovništva, iskustva s nestancima struje (kao što je prethodno opisano) jasno ukazuju na to da oslanjanje isključivo na tehnologije ovisne o mobilnim mrežama nosi inherentne rizike.¹ U takvim situacijama, tradicionalni radio (AM/FM) pokazao se pouzdanijim. Dostupni izvori ne pružaju detaljne informacije o formalnoj integraciji sustava ES-Alert s AM radio emitiranjem, no logično je pretpostaviti da bi ovi sustavi trebali djelovati komplementarno, pri čemu bi radio mogao prenositi detaljnije informacije i upute nakon inicijalnog upozorenja poslanog putem ES-Alerta.

Praktična iskustva iz Španjolske, gdje su građani tijekom stvarnih kriznih događaja poput velikih nestanaka struje na Iberijskom poluotoku svjedočili neprekidnom radu AM i FM radio postaja dok su modernije komunikacijske mreže (mobilna telefonija, internet) zakazivale¹, pružaju nepobitan dokaz o trajnoj vrijednosti i otpornosti radijskog emitiranja. Činjenica da su mnoge radio postaje imale osigurano rezervno napajanje putem generatora¹ ukazuje na određenu razinu svijesti i pripremljenosti unutar radijskog sektora. U tim trenucima, radio je za mnoge građane postao jedini dostupan izvor informacija.¹ Stoga, španjolski slučaj nije samo teorijska pretpostavka o korisnosti radija, već praktični dokaz njegove nužnosti u kriznim situacijama. Ovo iskustvo trebalo bi poslužiti kao snažan argument protiv preranog i potpunog napuštanja analognih radio tehnologija te kao model za druge zemlje, uključujući Hrvatsku, prilikom donošenja strateških odluka o budućnosti AM/FM infrastrukture i cjelokupnog sustava kriznog komuniciranja.

Nadalje, formalizirana i dobro integrirana uloga radioamatera, organiziranih putem mreže REMER, predstavlja ključni element komunikacijske otpornosti Španjolske. Dugogodišnja tradicija suradnje države s radioamaterima, koja je kulminirala osnivanjem i neprekidnim razvojem REMER-a¹⁷, osigurala je postojanje alternativnog komunikacijskog kanala koji ne ovisi o javnoj ili komercijalnoj infrastrukturi. Integracija REMER-a u nacionalne planove za hitne situacije poput PLEGEM-a¹², zajedno s jasno definiranom strukturom i procedurama aktivacije¹⁷, omogućuje učinkovito korištenje znanja i opreme radioamatera¹⁸ u trenucima kada je to najpotrebnije. Uspostava i održavanje ovakve organizirane mreže obučenih volontera značajno povećava sposobnost države da održi komunikacijske tokove u najtežim uvjetima. Hrvatska bi mogla razmotriti ovaj model kao putokaz za jačanje i formaliziranje uloge Hrvatskog Radioamaterskog Saveza, osiguravajući im jasnu ulogu, adekvatne resurse i dublju integraciju u nacionalne planove civilne zaštite.

Zanimljivo je primijetiti potencijalni raskorak između percipirane ili neslužbene uloge AM radija u hitnim situacijama u Španjolskoj i načina na koji je ta uloga (ili nedostatak iste) predstavljena u službenim dokumentima. Dok korisnici i neki izvori navode da je AM radio "teoretski radio za hitne slučajeve" te da je AM mreža i dalje zadužena za hitne komunikacije¹, dostupni službeni dokumenti poput PLEGEM-a¹² ili informacije vezane uz tranziciju na DAB+¹⁴ ne ističu eksplicitno AM radio kao primarni kanal za obavještavanje javnosti u hitnim situacijama. Umjesto toga, spominju se "sredstva društvenih komunikacija" na općenit način ili se fokus prebacuje na nove tehnologije poput sustava ES-Alert i digitalnog radija DAB+. Iako Radio Nacional de España i dalje emitira na AM frekvencijama¹¹, specifični i javno dostupni planovi za korištenje AM-a u hitnim slučajevima nisu jasno vidljivi u priloženim materijalima. Moguće je da postoji percepcija ili čak neslužbena, ali ustaljena praksa korištenja AM radija u hitnim situacijama koja nije u potpunosti ili jasno kodificirana u najnovijim službenim strategijama, koje su prirodno više usmjerene prema digitalnim tehnologijama. Međutim, stvarna upotreba i funkcionalnost AM radija tijekom nestanka struje¹ demonstrira njegovu praktičnu važnost, neovisno o tome koliko je istaknut u formalnim planovima. Stoga je ključno osigurati da formalni planovi i strategije adekvatno odražavaju praktičnu vrijednost dokazanih tehnologija poput AM radija, čak i usred nezaustavljive digitalne tranzicije, kako bi se izbjegao nenamjeran gubitak ključnih komunikacijskih sposobnosti.

Analiza stanja u Hrvatskoj obuhvaća pregled postojećih sustava javnog uzbunjivanja i obavještavanja, dostupnost nacionalnih planova za izvanredne situacije te problematiku gašenja AM i kratkovalnih (KV) radijskih postaja i implikacije tih odluka.

3.1. Sustavi javnog uzbunjivanja i obavještavanja u Hrvatskoj

Povijesni razvoj i trenutni sustav (sirene, SRUUK putem SMS-a)

Sustav javnog uzbunjivanja u Hrvatskoj ima dugu povijest, počevši od Republičkog centra za obavješćivanje, koji je kasnije postao Državni centar za obavješćivanje. Ovaj sustav odigrao je ključnu ulogu tijekom Domovinskog rata u informiranju i upozoravanju stanovništva.²⁰ Nakon rata, tradicionalni sustav sirena nastavio se koristiti za upozoravanje na prirodne katastrofe i industrijske nesreće.²⁰ Nadležnost nad sustavom prelazila je s Ministarstva obrane na Državnu upravu za zaštitu i spašavanje (DUZS), da bi od siječnja 2019. godine prešla u djelokrug Ravnateljstva civilne zaštite, ustrojenog unutar Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).²⁰

Trenutni sustav javnog uzbunjivanja u Hrvatskoj oslanja se na nekoliko komponenti. Mreža sirena, koja broji 1204 jedinice (279 elektroničkih, 919 elektromotornih i 6 pneumatskih), i dalje je važan dio sustava. Postoje jasno definirani zvučni signali za različite vrste opasnosti, kao što su upozorenje na nadolazeću opasnost, neposredna opasnost, prestanak opasnosti te vatrogasna uzbuna.²⁰ U tijeku je projekt modernizacije sustava sirena pod nazivom ALTER 112, koji uključuje nadogradnju postojećih i ugradnju novih elektroničkih sirena.²⁰

Kao značajna nadogradnja, Hrvatska je u lipnju 2023. godine uvela Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK). Ovaj sustav omogućuje slanje tekstualnih poruka upozorenja (koristeći tehnologije Cell Broadcast - CB i Location Based SMS - LB-SMS) izravno na mobilne telefone građana koji se nalaze na ugroženom području.⁷ Poruke se šalju s identifikatorom HR112ALERT²², a sustav je implementiran u suradnji s nacionalnim mobilnim operatorima.⁷

Osim sirena i SRUUK-a, druge tehnike uzbunjivanja uključuju korištenje razglasnih uređaja u objektima gdje se okuplja ili boravi veći broj ljudi (npr. škole, trgovački centri, sportski objekti) te putem elektroničkih medija – radija i televizije – koji imaju mogućnost prekida redovnog programa radi emitiranja hitnih obavijesti.²⁰

Funkcionalnost SRUUK-a u slučaju prekida napajanja ili pada mobilnih mreža

Sustav SRUUK, po svojoj prirodi, ovisi o funkcionalnosti mobilnih komunikacijskih mreža i dostupnosti električne energije za napajanje baznih stanica i ostale mrežne infrastrukture. Dokumenti Ravnateljstva civilne zaštite navode da SRUUK predstavlja nadopunu postojećim sustavima upozorenja, kao što su mrežne stranice nadležnih institucija, mediji i društvene mreže.⁷ Sustav koristi kombinaciju Cell Broadcast (CB) tehnologije, koja je predviđena kao primarni način slanja poruka zbog mogućnosti trenutne dostave velikom broju korisnika unutar određene ćelije, i klasičnih SMS poruka temeljenih na lokaciji (LB-SMS), koje mogu primiti svi mobilni uređaji, ali čija masovna dostava može zahtijevati određeno vrijeme.⁷

Procjene rizika od velikih nesreća za pojedine općine u Hrvatskoj prepoznaju mogućnost prekida telekomunikacijskih veza uslijed katastrofa poput potresa.²³ Takvi prekidi izravno bi ugrozili funkcionalnost SRUUK-a. U dostupnim materijalima nema eksplicitnih informacija o tome kako SRUUK osigurava svoju funkcionalnost u slučaju dugotrajnog i raširenog prekida napajanja ili masovnog pada mobilnih mreža. Činjenica da se SRUUK navodi kao nadopuna postojećim sustavima⁷ sugerira da se u slučaju njegovog zatajenja oslanja na druge, tradicionalnije metode obavještavanja.

Alternativni načini obavještavanja ako SRUUK zakaže

Ukoliko SRUUK postane nefunkcionalan zbog prekida napajanja, pada mobilnih mreža ili drugih razloga, sustav civilne zaštite bi se morao osloniti na alternativne metode obavještavanja javnosti. To uključuje:

• Sustav sirena: Pod uvjetom da su sirene funkcionalne i da imaju osigurano napajanje (npr. baterijsko ili agregatsko za elektroničke sirene).²⁰
• Elektronički mediji (radio i TV): Nacionalni i lokalni radio i TV postaje, posebice javni servis HRT, mogu prenositi hitne obavijesti. Njihova učinkovitost ovisi o tome imaju li osigurano vlastito napajanje za odašiljače i studije te mogu li dosegnuti stanovništvo koje također mora imati pristup prijemnicima s neovisnim napajanjem (npr. radio na baterije).²⁰ Ovdje bi AM radio, da postoji operativan sustav s rezervnim napajanjem, mogao igrati ključnu ulogu zbog širokog dosega i dostupnosti jednostavnih prijemnika.
• Razglasni uređaji: Ovi sustavi su korisni za lokalizirano obavještavanje unutar specifičnih objekata ili manjih područja.²⁰
• Izravna komunikacija na terenu: Pripadnici postrojbi civilne zaštite, vatrogasci, policija i druge hitne službe mogu izravno komunicirati s građanima na pogođenim područjima.
• Radioamateri: Hrvatski Radioamaterski Savez (HRS) i njegovi članovi mogu uspostaviti alternativne komunikacijske kanale kada su redovni sustavi u prekidu.²⁵

Razvoj sustava uzbunjivanja u Hrvatskoj pokazuje elemente fragmentiranosti i reaktivnosti. Povijesni pregled ukazuje na česte promjene nadležnosti i strukture sustava, od Republičkog centra za obavješćivanje, preko Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), do današnjeg Ravnateljstva civilne zaštite unutar MUP-a.²⁰ Uvođenje modernog sustava SRUUK⁷ relativno je recentno (2023. godina) i djelomično je potaknuto obvezama proizašlim iz direktiva Europske unije²², slično kao i u drugim državama članicama poput Španjolske.¹⁵ Također, projekt modernizacije sustava sirena (ALTER 112) je u tijeku.²⁰ Ove kontinuirane promjene i nadogradnje, iako pozitivne, sugeriraju evoluciju sustava koja je često bila odgovor na nove tehnološke mogućnosti ili vanjske zahtjeve, a možda manje rezultat proaktivnog, dugoročnog strateškog planiranja koje bi sveobuhvatno adresiralo sve razine otpornosti, uključujući i valorizaciju starijih, ali dokazano pouzdanih tehnologija u specifičnim scenarijima. Postoji rizik da se u fokusu na implementaciju novih tehnologija zanemare ili nedovoljno vrednuju provjerene metode koje mogu biti ključne u određenim kriznim situacijama, kao što je dugotrajni nestanak električne energije ili potpuni kolaps modernih komunikacijskih mreža. Stoga je nužna holistička strategija koja integrira najbolje karakteristike kako novih tako i tradicionalnih sustava.

Tablica 1: Pregled tehnologija za obavještavanje javnosti u Hrvatskoj: Prednosti, nedostaci i otpornost na ispade

3.2. Javno dostupni planovi za izvanredne situacije

Nacionalni planovi zaštite i spašavanja

Temeljni dokument koji uređuje sustav zaštite i spašavanja u Hrvatskoj je Plan zaštite i spašavanja za područje Republike Hrvatske, objavljen u Narodnim novinama (NN 96/2010).²⁵ Ovaj Plan donosi se na strateškoj razini i služi kao okvir za izradu planova na operativnim i taktičkim razinama te za definiranje standardnih operativnih postupaka. Njime se razrađuju principi djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja te drugih resursa u slučaju katastrofa i velikih nesreća.²⁹ Postupak izrade ovih ključnih dokumenata, uključujući procjene ugroženosti koje su polazište za izradu planova, definiran je Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja.³⁰

Uz ovaj temeljni Plan, relevantna je i Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine.³¹ Ova Strategija predviđa daljnji razvoj jedinstvenog sustava javnog uzbunjivanja te unapređenje informacijsko-komunikacijske (ICT) infrastrukture i programskih rješenja za jedinstveni sustav prijema žurnih poziva za sve hitne službe. Međutim, važno je napomenuti da ova Strategija ne specificira detaljno alternativne komunikacijske kanale koji bi se koristili u slučaju prekida modernih komunikacijskih sustava.³¹ Državni plan zaštite i spašavanja je, u svojoj suštini, operativni dokument namijenjen prvenstveno za potrebe djelovanja Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske u slučaju velikih nesreća i katastrofa.³²

Uloga Hrvatske radiotelevizije (HRT) prema zakonu i internim aktima

Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) postavlja temeljne obveze javnog medijskog servisa. Prema dostupnim informacijama, Zakon nalaže HRT-u da trajno, istinito, cjelovito, nepristrano i pravodobno informira javnost o činjenicama, događajima i pojavama u zemlji i inozemstvu od javnog interesa.³³ Iako specifične i detaljno razrađene obveze HRT-a u kriznim situacijama (poput osiguravanja emitiranja pod svaku cijenu, korištenja specifičnih kanala ili protokola za suradnju s Civilnom zaštitom) nisu eksplicitno elaborirane u sažecima zakona koji su bili dostupni za ovu analizu⁵⁴, opća zakonska obveza informiranja javnosti nedvojbeno implicira i pojačano djelovanje te posebnu odgovornost u izvanrednim okolnostima. U jednom od dokumenata spominje se nužnost izmjena Zakona o HRT-u radi redefiniranja obveza, što može uključivati i preciziranje uloge u kriznim situacijama.³⁴ Detaljnije odredbe mogle bi se nalaziti u internim aktima HRT-a, poput HRT-ovog kodeksa, koji nije bio dostupan za ovu analizu.³⁵

Uloga Hrvatskog Radioamaterskog Saveza (HRS) i suradnja s Civilnom zaštitom

Plan zaštite i spašavanja Republike Hrvatske eksplicitno prepoznaje Hrvatski radioamaterski savez (HRS) kao strukovnu organizaciju koja okuplja radioamatere. Navodi se da HRS koristi vlastitu komunikacijsku infrastrukturu koja će se koristiti kao dopuna postojećim elektroničkim komunikacijama za potrebe zapovjedništava i operativnih snaga civilne zaštite.²⁵ Planom djelovanja radioamatera u sustavu zaštite i spašavanja utvrđuje se osiguranje elektroničkih komunikacija za potrebe Zapovjedništva civilne zaštite Republike Hrvatske i Informacijskog sustava za upravljanje krizama (ISPCZRH).²⁵

Hrvatski Radioamaterski Savez na svojim mrežnim stranicama ističe ulogu radioamatera u pružanju pomoći kada je to najpotrebnije, upućujući na Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijama (SRVKS)³⁶, iako detalji o SRVKS-u ili specifični sporazumi s Civilnom zaštitom nisu bili dostupni putem priloženih izvora.³⁷ Radio komunikacija, kao element sustava veza, sastavni je dio vježbi civilne zaštite, što ukazuje na svijest o važnosti ovog resursa.³⁸

Formalno prepoznavanje uloge radioamatera u Planu zaštite i spašavanja RH²⁵ i njihova samopromocija kao resursa u kriznim situacijama³⁶ predstavljaju dobru osnovu. Međutim, iz dostupnih materijala nije vidljiva razina detaljne operativne integracije, redovitih zajedničkih vježbi sa specificiranim scenarijima pada svih drugih komunikacija, jasne dodjele resursa ili javno dostupnih protokola za aktivaciju i suradnju radioamatera s Ravnateljstvom civilne zaštite koji bi bili usporedivi s detaljnim opisom i funkcioniranjem mreže REMER u Španjolskoj.¹⁷ Iako se radio komunikacija spominje kao dio vježbi civilne zaštite općenito³⁸, specifičnosti i opseg nisu jasni. Stranice HRS-a koje bi mogle sadržavati više informacija o SRVKS-u ili sporazumima s Civilnom zaštitom³⁷ bile su nedostupne. Stoga, iako je formalna uloga prepoznata, postoji potencijalni jaz između tog prepoznavanja i stvarne, kontinuirane operativne integracije i osiguravanja resursa koji bi omogućili radioamaterskoj zajednici da efikasno djeluje kao robustan, redundantni dio sustava civilne zaštite. Bez dublje integracije i podrške, njihov značajan potencijal ostaje nedovoljno iskorišten.

3.3. Gašenje AM i kratkovalnih (KV) postaja u Hrvatskoj

Povijest AM i KV emitiranja u Hrvatskoj

Počeci radija u Hrvatskoj vezani su upravo za amplitudnu modulaciju. Prva radiotelegrafska postaja, Radio Grič, osnovana je još 1918. godine.⁴⁰ Emitiranje Radio Zagreba započelo je 15. svibnja 1926. godine, upravo na srednjem valu (AM)⁴⁰, s odašiljača snage 350W.⁴¹ Tijekom godina, snaga i broj AM odašiljača su rasli. Kratkovalni (KV) primopredajnici, poput popularnog modela Geloso, također su bili u upotrebi među radioamaterima i za druge svrhe od 1960-ih godina.⁴² Monografija tvrtke Odašiljači i veze (OiV) u svojoj povijesnoj vremenskoj crti spominje "SREDNJI VAL / SHORT WAVE" kao dio nacionalnog radiodifuznog sustava.⁴³ Knjiga "Radio medij 20. stoljeća" autorice Marine Mučalo također potvrđuje korištenje kratkih, dugih i srednjih valova u povijesti hrvatske radiofonije.⁴⁴

Službena objašnjenja i odluke (HAKOM, OiV, HRT) – analiza dostupnih informacija i eventualni nedostatak istih

Jedan od ključnih nalaza ove analize jest izražen nedostatak jasnih, konsolidiranih i javno lako dostupnih službenih objašnjenja i odluka vezanih uz gašenje AM i KV odašiljačkih mreža namijenjenih javnom emitiranju u Hrvatskoj.

Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) objavljuje svoje odluke, no one donesene prije 2018. godine dostupne su isključivo na izravan zahtjev putem elektroničke pošte.⁴⁶ Ovo značajno otežava javni uvid i analizu povijesnih odluka o dodjeli, izmjenama ili ukidanju dozvola za korištenje radiofrekvencijskog spektra za AM i KV emitiranje. Javne baze podataka HAKOM-a o dodijeljenom RF spektru⁴⁷ i recentne odluke o dodjeli spektra za moderne mobilne mreže (npr. 4G/5G)⁴⁸ ne bave se specifično problematikom gašenja AM odašiljača niti pružaju obrazloženja za takve poteze.

Tvrtka Odašiljači i veze (OiV), kao mrežni operator zadužen za zemaljsko odašiljanje radijskih i televizijskih programa, na svojim službenim stranicama pruža informacije o povijesti tvrtke, uključujući i početke emitiranja na srednjem valu⁴¹, te o trenutnom fokusu na digitalne tehnologije poput DVB-T2 za televiziju i DAB+ za digitalni radio.²⁷ Monografija OiV-a⁴³ spominje srednji i kratki val u povijesnom kontekstu, ali ne sadrži informacije o njihovom gašenju niti razloge za takve odluke. U dostupnim materijalima OiV-a nisu pronađena jasna službena priopćenja koja bi javnosti obrazložila razloge i implikacije gašenja AM odašiljača.

Slično tome, informacije od strane Hrvatske radiotelevizije (HRT), kao glavnog korisnika AM i KV frekvencija u prošlosti za emitiranje nacionalnih i međunarodnih programa (Glas Hrvatske), nisu lako dostupne. HRT Leksikon⁵¹, koji bi potencijalno mogao sadržavati relevantne povijesne podatke i odluke, bio je većinom nedostupan ili su dostupni isječci bili previše općeniti da bi pružili konkretne odgovore. U dostupnim izvorima nisu pronađena jasna službena očitovanja HRT-a o razlozima i strategiji gašenja AM i KV emitiranja.

Povremeni novinski članci o ukidanju AM radija u novim modelima automobila od strane nekih proizvođača⁵² su irelevantni za odluke nacionalnih emitera ili regulatora o održavanju ili gašenju zemaljske AM radiodifuzne infrastrukture. Informacije o radiofarovima⁵³ odnose se na specifične radioamaterske ili radionavigacijske uređaje, a ne na sustav javnog AM/KV emitiranja za informiranje stanovništva.

Implikacije gašenja na mogućnost informiranja u kriznim situacijama

Gašenjem AM i većine KV odašiljačkih kapaciteta namijenjenih široj javnosti, Hrvatska je potencijalno izgubila jedan izuzetno robustan i otporan komunikacijski sloj. AM radio, kao što je prethodno elaborirano, manje je ovisan o kompleksnoj zemaljskoj infrastrukturi (u smislu gustoće mreže) i omogućuje prijem signala na jednostavnim prijemnicima koji mogu raditi na baterije. U situacijama masovnog i dugotrajnog nestanka električne energije ili pada modernih telekomunikacijskih mreža (mobilna telefonija, internet), nedostatak AM/KV emitiranja mogao bi značajno otežati ili čak onemogućiti pravovremeno i sveobuhvatno informiranje šire javnosti, posebno u ruralnim, slabije pokrivenim i udaljenim područjima. Time se smanjuje ukupna otpornost nacionalnog sustava kriznog komuniciranja.

Kritičan nedostatak transparentnosti oko procesa i razloga gašenja AM/KV infrastrukture u Hrvatskoj predstavlja značajan problem. Korisnički upit izričito traži službena objašnjenja, no unatoč pregledu brojnih dostupnih izvora vezanih uz HAKOM, OiV i HRT, takva jasna, konsolidirana i javno dostupna obrazloženja nisu pronađena. Otežan pristup starijim odlukama HAKOM-a⁴⁶ dodatno komplicira analizu. U javnom diskursu dominira narativ o neophodnoj digitalnoj tranziciji (prelazak na DVB-T2 za televiziju i uvođenje DAB+ za digitalni radio)²⁷, ali bez specifične i detaljne javne rasprave o implikacijama potpunog gašenja AM/KV emitiranja na sposobnost kriznog komuniciranja. Ovo je u oštroj suprotnosti s primjerima iz drugih zemalja gdje se, kao u SAD-u⁴ ili nakon iskustava u Španjolskoj¹, naglašava kontinuirana važnost radija, uključujući AM, u kriznim situacijama. Netransparentnost odluka o gašenju AM/KV infrastrukture onemogućuje širu javnu i stručnu raspravu te objektivnu procjenu jesu li svi potencijalni rizici za sustav kriznog komuniciranja adekvatno razmotreni i adresirani. Takav pristup može dovesti do smanjenja povjerenja javnosti u sposobnost sustava da odgovori na najteže izazove i predstavlja propuštenu priliku za uspostavu robusnijeg, višeslojnog sustava informiranja građana.

Usporedba pristupa kriznom komuniciranju i ulozi radija u Španjolskoj i Hrvatskoj otkriva značajne sličnosti, ali i ključne razlike koje mogu poslužiti kao osnova za identificiranje potencijalnih područja za unapređenje u Hrvatskoj.

Sličnosti i razlike u pristupu kriznom komuniciranju

Sličnosti:

• Obje zemlje prepoznaju važnost modernih tehnologija za upozoravanje stanovništva. Španjolska koristi sustav ES-Alert, dok je Hrvatska implementirala SRUUK. Oba sustava temelje se na tehnologiji slanja poruka putem mobilnih mreža (Cell Broadcast i/ili SMS).⁷
• Obje države imaju uspostavljene nacionalne sustave civilne zaštite i u određenoj mjeri prepoznaju ulogu radioamatera kao pomoćnog komunikacijskog resursa – REMER u Španjolskoj¹⁷ i Hrvatski Radioamaterski Savez (HRS) u Hrvatskoj.²⁵
• Također, obje zemlje prolaze kroz proces digitalizacije radija, s uvođenjem DAB+ tehnologije kao budućeg standarda.¹⁴

Razlike:

• Uloga AM radija: Najznačajnija razlika leži u statusu i percipiranoj ulozi AM radija. U Španjolskoj, AM radio, posebice putem nacionalnog javnog servisa Radio Nacional de España (RNE), i dalje ima određenu, makar i neslužbeno potvrđenu, ulogu u hitnim situacijama. Nedavna iskustva s nestancima struje potvrdila su njegovu funkcionalnost i važnost kada su druge mreže zakazale.¹ U Hrvatskoj je, nasuprot tome, AM emitiranje namijenjeno široj javnosti uglavnom ugašeno, a da pri tome nisu javno prezentirana jasna obrazloženja niti sveobuhvatne alternative za scenarije potpunog kolapsa modernih mreža.
• Integracija radioamatera: Španjolski REMER djeluje kao visoko formalizirana, strukturirana i integrirana mreža unutar sustava Civilne zaštite, s jasno definiranim nacionalnim planovima, procedurama aktivacije i zapovjednim lancem.¹² Uloga HRS-a u Hrvatskoj jest prepoznata u temeljnom Planu zaštite i spašavanja²⁵, no dostupni materijali ne ukazuju na istu razinu detaljne operativne integracije, osiguranih resursa ili javno dostupnih planova djelovanja koji bi bili usporedivi s REMER-om.
• Transparentnost odluka o infrastrukturi: Iskustva iz Španjolske, poput masovnih nestanaka struje, potaknula su javne rasprave o važnosti radija i otpornosti komunikacijskih sustava.¹ U Hrvatskoj, čini se da je gašenje AM infrastrukture provedeno kao dio tehnološke tranzicije bez značajnije javne i stručne rasprave o mogućim implikacijama na sustav kriznog komuniciranja.

Pouzdanost različitih sustava (AM/FM radio, mobilne mreže, sirene) u oba konteksta

Iskustvo iz Španjolske¹ nedvojbeno je pokazalo da su AM i FM radio stanice, pod uvjetom da imaju osigurano neovisno napajanje (generatore), bile najpouzdaniji izvor informacija tijekom velikih nestanaka struje, dok su mobilne mreže vrlo brzo postale nedostupne ili preopterećene.

U Hrvatskoj, moderni sustav SRUUK u potpunosti ovisi o funkcionalnosti mobilnih mreža⁷, čija je ranjivost na prekide napajanja i fizička oštećenja infrastrukture te preopterećenje dobro poznata i prepoznata kao rizik u nacionalnim dokumentima.²³ Sustav sirena predstavlja tradicionalni mehanizam upozoravanja, no njegova učinkovitost ovisi o čujnosti (posebno u urbanim sredinama i unutar objekata), razumijevanju značenja zvučnih signala od strane stanovništva te osiguranom napajanju samih sirena.²⁰

Gotovo potpuni nedostatak operativnog AM sustava za javno emitiranje u Hrvatskoj predstavlja potencijalnu kritičnu slabu točku u scenarijima dugotrajnog i raširenog prekida opskrbe električnom energijom ili kolapsa telekomunikacijske infrastrukture, sličnim onima koji su zabilježeni u Španjolskoj.

Naučene lekcije iz španjolskog slučaja primjenjive na Hrvatsku

Španjolski slučaj nudi nekoliko važnih lekcija koje bi mogle biti izuzetno relevantne za Hrvatsku:

• Važnost zadržavanja diverzificiranih komunikacijskih kanala: Neophodno je izbjegavati oslanjanje isključivo na jednu vrstu tehnologije, ma koliko ona bila moderna. Višeslojni pristup koji kombinira različite tehnologije povećava ukupnu otpornost sustava.
• Dokazana otpornost radija, posebno s neovisnim napajanjem: Iskustvo je pokazalo da radio prijemnik na baterije često ostaje jedino sredstvo informiranja kada sve druge tehnologije zakažu. Ovo se odnosi i na AM i na FM emitiranje, pod uvjetom da odašiljači imaju rezervno napajanje.
• Vrijednost formalizirane i dobro integrirane mreže radioamatera: Organizirana i obučena mreža radioamatera, poput španjolskog REMER-a, može pružiti vitalnu komunikacijsku podršku hitnim službama i potencijalno javnosti kada su konvencionalni sustavi nedostupni.
• Potreba za javnom raspravom i transparentnošću: Odluke o gašenju ključne komunikacijske infrastrukture, kao što je AM radio, moraju biti donesene transparentno, uz sveobuhvatnu procjenu svih rizika i javnu raspravu o implikacijama, posebno za krizno komuniciranje.

Obje zemlje, Španjolska i Hrvatska, nalaze se usred procesa digitalizacije radijskog emitiranja, s fokusom na uvođenje DAB+ tehnologije.¹⁴ Međutim, njihove putanje uvažavanja i zadržavanja "starih", analognih tehnologija pokazuju određene razlike. Španjolska je, uslijed stvarnih kriznih događaja poput velikih nestanaka struje¹, imala priliku ne samo iskusiti već i javno osvijestiti kontinuiranu i nezamjenjivu važnost tradicionalnog radija (AM/FM) kao pouzdanog izvora informacija u ekstremnim uvjetima. Ovi događaji potaknuli su rasprave i analize o ulozi radija u osiguravanju informiranosti građana. U Hrvatskoj, s druge strane, čini se da je gašenje AM infrastrukture namijenjene javnom emitiranju provedeno prvenstveno kao dio šire tehnološke modernizacije i digitalne tranzicije, bez sličnog javnog "stres-testa" sustava u stvarnoj, raširenoj krizi ili sveobuhvatne javne rasprave o dugoročnim posljedicama takve odluke za sposobnost komuniciranja u najtežim izvanrednim situacijama. Iz toga proizlazi da španjolsko iskustvo jasno pokazuje kako digitalizacija ne mora nužno značiti potpuno i bezuvjetno napuštanje analognih sustava koji posjeduju dokazanu vrijednost i otpornost u krizama. Postoji opasnost da bi Hrvatska mogla propustiti ovu važnu lekciju ako ne preispita svoju strategiju i ne uzme u obzir scenarije u kojima bi nedostatak AM emitiranja mogao predstavljati kritičan nedostatak u sustavu obavještavanja javnosti. Umjesto da čeka stvarnu krizu koja bi ukazala na potencijalne slabosti, Hrvatska bi trebala proaktivno analizirati španjolska i druga relevantna međunarodna iskustva te razmotriti mjere za osiguranje višeslojne komunikacijske otpornosti.

Tablica 2: Usporedni prikaz sustava javnog uzbunjivanja i komunikacije u kriznim situacijama: Španjolska vs. Hrvatska

Analiza uloge AM radijskih postaja u hitnim situacijama, s posebnim osvrtom na iskustva iz Španjolske i stanje u Hrvatskoj, dovodi do nekoliko ključnih zaključaka o trenutnoj sposobnosti Hrvatske za obavještavanje javnosti u slučaju ispada modernih komunikacijskih mreža te nudi preporuke za jačanje otpornosti cjelokupnog sustava.

Ocjena trenutne sposobnosti Hrvatske za obavještavanje javnosti u slučaju ispada modernih komunikacijskih mreža

Trenutni sustav obavještavanja javnosti u Hrvatskoj u kriznim situacijama značajno se oslanja na moderne tehnologije, prvenstveno na Sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama (SRUUK) koji koristi mobilne mreže za slanje poruka, te na tradicionalni sustav sirena. Iako su ovo važni i korisni alati, njihova otpornost i učinkovitost u scenarijima dugotrajnih, raširenih nestanaka električne energije ili masovnog oštećenja telekomunikacijske infrastrukture ostaje upitna. To proizlazi kako iz općih tehničkih ograničenja ovih sustava, tako i iz nedostatka specifičnih, javno dostupnih informacija o detaljnim planovima za njihovo funkcioniranje u takvim ekstremnim uvjetima.⁷

Gašenje AM odašiljača i većine kratkovalnih (KV) kapaciteta namijenjenih emitiranju programa za širu javnost uklonilo je jedan potencijalno robustan i otporan sloj komunikacije koji je manje ovisan o kompleksnoj infrastrukturi i dostupnosti električne energije za prijemnike (koji mogu raditi na baterije).

Uloga Hrvatske radiotelevizije (HRT) kao javnog servisa zakonski je definirana u općim crtama u smislu obveze informiranja javnosti³³, no specifični, detaljno razrađeni i javno dostupni planovi za osiguravanje emitiranja i informiranja u uvjetima potpunog kolapsa modernih mreža i infrastrukture nisu evidentni iz dostupnih materijala.

Hrvatski Radioamaterski Savez (HRS) prepoznat je kao resurs u nacionalnim planovima zaštite i spašavanja.²⁵ Međutim, razina njihove stvarne operativne integracije, opremljenosti i pripremljenosti za preuzimanje uloge masovnijeg informiranja šire javnosti (za razliku od osiguravanja specijaliziranih komunikacijskih veza za potrebe hitnih službi) nije u potpunosti jasna iz dostupnih podataka, te se čini manje razvijenom u usporedbi sa sličnim organizacijama u drugim zemljama, poput španjolskog REMER-a.

Preporuke za jačanje otpornosti sustava javnog informiranja u Hrvatskoj

Kako bi se povećala otpornost sustava javnog informiranja u Hrvatskoj, posebno u najtežim kriznim scenarijima, predlažu se sljedeće mjere:

1. Ponovno razmatranje uloge AM/KV radija: Potrebno je provesti sveobuhvatnu studiju izvedivosti i isplativosti održavanja ili ponovnog uspostavljanja minimalne AM (srednjovalne) i/ili KV (kratkovalne) odašiljačke infrastrukture. To bi moglo uključivati barem jedan nacionalni odašiljač velike snage, strateški lociran i opremljen dugotrajnim rezervnim napajanjem, s isključivom namjenom emitiranja hitnih informacija u kriznim situacijama. Takav projekt zahtijevao bi usku suradnju HRT-a, kao potencijalnog pružatelja sadržaja, i tvrtke Odašiljači i veze (OiV), kao mrežnog operatora.
2. Jačanje uloge i kapaciteta Hrvatskog Radioamaterskog Saveza (HRS): Po uzoru na španjolski model REMER, potrebno je značajno formalizirati i ojačati suradnju između Ravnateljstva civilne zaštite i HRS-a. To uključuje osiguravanje adekvatnih financijskih i materijalnih resursa za HRS, definiranje jasnih protokola za aktivaciju i djelovanje radioamatera u kriznim situacijama, njihovo redovito uključivanje u nacionalne i lokalne vježbe civilne zaštite te potencijalno proširenje njihove uloge s osiguravanja veza za službe na šire obavještavanje javnosti, ukoliko je to tehnički izvedivo i postoje kapaciteti.
3. Osiguranje alternativnog napajanja za ključne FM/DAB+ odašiljače: Trebalo bi razmotriti uvođenje obveze ili snažnih poticaja za opremanje ključnih odašiljačkih lokacija Hrvatskog radija (i eventualno drugih koncesionara s nacionalnom pokrivenošću) dugotrajnim autonomnim izvorima napajanja, poput agregata s dovoljnim zalihama goriva, kako bi se osigurao nastavak emitiranja FM i DAB+ signala i tijekom duljih prekida opskrbe električnom energijom.
4. Edukacija javnosti: Kontinuirano provoditi kampanje informiranja i edukacije građana o važnosti posjedovanja radio prijemnika koji mogu raditi na baterije (ili na alternativne izvore poput ručne diname ili solarnih panela) te o tome koje radijske frekvencije i programe treba pratiti u slučaju izvanrednih situacija i nestanka drugih komunikacijskih kanala.
5. Transparentnost i javna rasprava: Sve odluke vezane uz ključnu komunikacijsku infrastrukturu, uključujući eventualno gašenje ili ponovno uvođenje određenih tehnologija (poput AM radija), trebaju biti donesene transparentno, uz objavu jasnih obrazloženja i strategija. Potrebno je javno komunicirati planove za osiguravanje informiranja u kriznim situacijama i objasniti kako se planiraju nadomjestiti eventualni gubici u komunikacijskim sposobnostima nastali tehnološkim promjenama.
6. Redovite vježbe i testiranja sustava: Provoditi periodične, realistične vježbe koje uključuju scenarije potpunog i dugotrajnog pada modernih komunikacijskih mreža i elektroenergetskog sustava. Tijekom tih vježbi potrebno je testirati funkcionalnost i učinkovitost svih alternativnih sustava javnog informiranja, uključujući radioamaterske veze i potencijalne AM/KV kanale.

Važnost diversifikacije komunikacijskih kanala

Konačni zaključak mora snažno naglasiti da nijedna pojedinačna tehnologija, ma koliko bila napredna, nije sama po sebi dovoljna niti otporna na sve vrste prijetnji. Izgradnja istinski otpornog sustava kriznog komuniciranja temelji se na višeslojnom pristupu koji inteligentno kombinira prednosti različitih tehnologija – od modernih digitalnih sustava poput SRUUK-a, preko dokazanih analognih metoda kao što je radio emitiranje (FM, DAB+, a potencijalno i AM), do ljudskih resursa utjelovljenih u obučenim volonterima poput radioamatera. Oslanjanje na jedan ili vrlo uzak spektar komunikacijskih rješenja značajno povećava ukupnu ranjivost sustava i društva u cjelini.

Analiza stanja u Hrvatskoj, posebice u usporedbi s iskustvima iz Španjolske, ukazuje na određene praznine i nejasnoće u planiranju za najteže krizne scenarije, kao što je potpuni i dugotrajni nestanak električne energije i kolaps modernih komunikacijskih mreža. Gašenje AM infrastrukture, bez javno predstavljene i adekvatno argumentirane alternative koja bi pokrila specifične prednosti AM-a u takvim scenarijima, primjer je odluke čije se dugoročne posljedice na sposobnost kriznog komuniciranja možda nisu u potpunosti sagledale ili javno elaborirale. Španjolski primjer, gdje su stvarne krize (nestanci struje) jasno pokazale vitalnu ulogu tradicionalnog radija¹, služi kao podsjetnik da otpornost sustava često leži u njegovoj sposobnosti da se osloni na provjerene tehnologije kada nove zakažu. Hrvatska bi stoga trebala usvojiti proaktivniji pristup planiranju otpornosti, anticipirajući "najgore moguće scenarije" i osiguravajući da postoje razrađeni planovi, procedure i resursi za održavanje ključnih komunikacijskih tokova čak i u takvim ekstremnim uvjetima. To uključuje redovito preispitivanje prethodnih tehnoloških odluka u svjetlu novih spoznaja, promjenjivih prijetnji i iskustava drugih zemalja. Čekanje da stvarna katastrofa ukaže na nedostatke u sustavu kriznog komuniciranja može imati previsoku cijenu u smislu ljudskih života i materijalne štete. Proaktivno planiranje, kontinuirano učenje iz domaćih i međunarodnih iskustava te ulaganje u redundantne i diversificirane komunikacijske sustave ključni su za jačanje nacionalne sigurnosti i zaštitu građana.

1. Best Emergency Radio for Europe? FM, AM, SW, or DAB? : r ..., pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.reddit.com/r/...
2. A portable radio regarding Spain blackout : r/amateurradio - Reddit, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.reddit.com/r/...
3. AM broadcasting - Wikipedia, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://en.wikipedia.org/wiki/AM_broadcasting
4. AM Radio's Role in the Emergency Alert System | National ..., pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.nab.org/amtoolkit/amEas.asp
5. Udzbenik Radioamateri Entry Klasa | PDF - Scribd, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.scribd.com/document/...
6. Upravljanje u kriznim situacijama - Wikipedija, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://hr.wikipedia.org/wiki/...
7. mup.gov.hr, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://mup.gov.hr/UserDocsImages/...
8. Predstavljen novi sustav za rano upozoravanje i upravljanje krizama - SRUUK, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://civilna-zastita.gov.hr/...
9. RNE 1 Radio Nacional Radio – Listen Live & Stream Online - Radio.net, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.radio.net/s/rneradionacional
10. Radio Nacional de España - Wikipedia, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://en.wikipedia.org/wiki/...
11. Radio Nacional (Spanish radio station) - Wikipedia, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://en.wikipedia.org/wiki/...
12. Plan Estatal General de Emergencias de Protección Civil: PLEGEM, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.interior.gob.es/...
13. RNE | The SWLing Post, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://swling.com/blog/tag/rne/
14. Spain | Countries | WorldDAB, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.worlddab.org/countries/spain
15. Sistema de alertas de Protección Civil | Comunidad de Madrid, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.comunidad.madrid/...
16. Ministerio del Interior - España. Red Radio de Emergencia - REMER. VADEMECUM REMER, pristupljeno svibnja 23, 2025, http://08pc10.es/08vdmr/vdmr08/indivad.htm
17. BOE-A-2018-14902 Orden INT/1149/2018, de 29 de octubre, por la que se regula la organización y el funcionamiento de la Red Nacional de Radio de Emergencia., pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.boe.es/buscar/doc.php?id=BOE-A-2018-14902
18. REMER - DGPCyE - Protección Civil, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.proteccioncivil.es/...
19. Handheld radio - walkie talkie for emergencies (spain blackout) : r/amateurradio - Reddit, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.reddit.com/r/...
20. Razvoj sustava javnog uzbunjivanja u SAD-u i ... - FPZG repozitorij, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://repozitorij.fpzg.unizg.hr/...
21. Priručnik za ponašanje u kriznoj situaciji, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.opcina-skabrnja.hr/...
22. Testiranje Sustava za rano ... - Ravnateljstvo civilne zaštite, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://civilna-zastita.gov.hr/...
23. PROCJENA RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA ZA OPĆINU RAŽANAC, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.opcina-razanac.hr/...
24. Procjena rizika od velikih nesreća za područje Grada Belišća Revizija II. - Grad Belišće, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://belisce.hr/...
25. NN 96/10 od 06.08.2010. Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.zakon.hr/...
26. NARODNE NOVINE - SEEUrban, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://seeurban.net/...
27. Naslovnica | OIV digitalni signali i mreže, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.oiv.hr/
28. OIV DAB+ Digital Radio | OIV digitalni signali i mreže, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://oiv.hr/hr/usluge-i-platforme/...
29. Plan zaštite i spašavanja na području Republike Hrvatske - Narodne novine, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://narodne-novine.nn.hr/...
30. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://narodne-novine.nn.hr/...
31. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://civilna-zastita.gov.hr/...
32. NN 66/2021 (16.6.2021.), Pravilnik o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti o postupku njihovog donošenja - Zakon.hr, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.zakon.hr/...
33. Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.zakon.hr/z/392/...
34. GODIŠNJE IZVJEŠĆE O RADU NADZORNOG ODBORA HRT-a I PROVEDBI NADZORA ZAKONITOSTI RADA I FINANCIJSKOG POSLOVANJA HRT-a ZA 2023. - | Hrvatski sabor, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.sabor.hr/...
35. pristupljeno siječnja 1, 1970, https://api.hrt.hr/media/static/doc/...
36. Hrvatski Radioamaterski Savez: Naslovnica, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.hamradio.hr/
37. pristupljeno siječnja 1, 1970, https://www.hamradio.hr/srrks/
38. Pravilnik o vrstama i načinu provođenja vježbi operativnih snaga sustava civilne zaštite, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://narodne-novine.nn.hr/...
39. pristupljeno siječnja 1, 1970, https://www.hamradio.hr/download/files/...
40. Početci radija u Hrvatskoj i svijetu - Medijska pismenost, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.medijskapismenost.hr/...
41. Povijest | OIV digitalni signali i mreže, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://oiv.hr/hr/o-nama/povijest/
42. Radio klub Varaždin - Zajednica tehničke kulture Grada Varaždina i Varaždinske županije, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.ztkvz.hr/radio-klub-varazdin
43. oiv-monografija1926-2016.pdf, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://oiv.hr/media/1865/...
44. Mucalo Marina-Radio-medij 20. Stoljeca PDF - Scribd, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://ro.scribd.com/document/...
45. www.fpzg.unizg.hr, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.fpzg.unizg.hr/images/...
46. Odluke, rješenja i presude - HAKOM, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.hakom.hr/hr/odluke-rjesenja...
47. Baza podataka RF spektra - Hakom, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.hakom.hr/hr/baza-podataka...
48. HAKOM donio odluku-proračun bogatiji za 290 milijuna kuna, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://mmpi.gov.hr/promet-163/...
49. srednjoročni plan za 2025.-2027. - OIV, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://oiv.hr/media/3185/...
50. SREDNJOROČNI PLAN - OIV, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://oiv.hr/media/2394/...
51. RADIJA I TELEVIZIJE - HRT, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://api.hrt.hr/media/static/doc/...
52. Sve više proizvođača automobila ukida AM radio, evo i zašto - Index.hr, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.index.hr/auto/clanak/...
53. Malo ozbiljniji rad na opsezima ukazuje da bi bilo dobro da postoji uvijek prisutni radio siginal, slicno kao i kod moreplovstva svjetionici. Vrlo je lagano zalutati iu nepreglednim frekventnim morima. Kontrola prijemnika (funkcionalnost i frekvencija) , antena (snimanje dijagrama) i propagacija samo su neke od mogucih primjena. Radi ogranicenog dometa radio valova češća je primjena radiofarova na višim i visokom frekvencijama. Većina od nas sigurno je napravila nešto slično, prvenstveno za vlastite potrebe, i sa minimalnim snagama. Takva rješenja ipak ne mogu pomoci i za sve ostale, a predstavljala su problem i sa usklađivanjem sa propisima. - 9A1ADE - RADIO KLUB ZAGREB, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.rkz.hr/pages/radiofarovi.htm
54. www.zakon.hr, pristupljeno svibnja 23, 2025, https://www.zakon.hr/z/241/...