Zbog alkohola u Europi umire godišnje bar 55.000 mladih!
Zemlje OECD-a koje su zabranile reklamiranje alkoholnih pića imaju 16 posto manju konzumaciju alkohola i 23 posto niži broj prometnih nesreća, nego zemlje u kojima je reklamiranje dopušteno. Istraživanje je pokazalo da samo pet minuta dodatnog gledanja televizijskih reklama za alkoholna pića, znači dnevno povećanje unosa alkohola od pet grama!
U Stockholmu je ovoga tjedna održana ministarska konferencija o alkoholu i mladima, koju je organizirala Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Na njoj je jednoglasno prihvaćena deklaracija koja, doduše, niti jednu zemlju članicu WHO-a ne obvezuje na konkretne korake u zaustavljanju širenja upotrebe alkohola, ali donosi preporuke o akcijama koje bi mogle pomoći u smanjivanju broja mladih ljudi, ogrezlih u ovisničko ponašanje.
Alkohol se danas u Europi tretira kao psihoaktivna droga koja može izazvati ovisnost te povećati mogućnost obolijevanja i umiranja. Konzumiranje alkohola, kao i teško opijanje, povezuje s povećanim rizikom od nesreća, što uključuje prometne nezgode, namjerno nasilje usmjereno prema sebi i drugima, samoubojstva, obiteljsko nasilje, zločin te uključivanje u kriminalna ponašanja, poput pljački i silovanja.
Alkoholni proizvodi odgovorni su za oko devet posto svih bolesti, koje su javljaju u Europi. Šteta učinjena konzumacijom alkohola osobito je visoka u zemljama istočne Europe, a odgovorna je za smanjenje očekivanog trajanja života. Između 40 i 60 posto svih smrti u europskoj regiji povezuje se s namjernom ili nenamjernom ozljedom, koja je posljedica konzumiranja alkohola. Alkohol ima i svoju ekonomsku cijenu: procjenjuje se da košta društvo između dva i pet posto bruto nacionalnog dohotka. Pijenje mladih koštalo je pak SAD 1996. godine gotovo 53 milijarde dolara. Drugo istraživanje pokazalo je da godišnji trošak hospitalizacija povezanih s alkoholom u državi New Mexico iznosi 51 milijun dolara, dok godišnji porezi na alkohol tamo iznose tek 35 milijuna dolara.
»Čak pet posto svih smrti mladih ljudi, između 15 i 29 godina, zabilježenih 1990. godine u cijelome svijetu, pripisuje se alkoholu. U Europi, jedna od četvero smrti u grupi između 15 i 29 godina starosti povezuje se s alkoholom. U nekim dijelovima istočne Europe, omjer se povećava na jednu od tri smrti. Sve zajedno, oko 55.000 mladih umrlo je 1990. godine zbog konzumiranja alkohola. U cijelome svijetu, od ovisnosti o alkoholu pati čak 140 milijuna ljudi«, rekla je na konferenciji direktorica WHO-a dr. Gro Harlem Brundtland.
Direktorica WHO-a rekla je okupljenim ministrima, među kojima je bila i hrvatska ministrica zdravstva prof. dr. Ana Stavljenić-Rukavina, da je očito kako prohibicija ne djeluje. Treba, dakle, posegnuti za nekim drugim mjerama. Mjere koje ograničavaju pristup alkoholu pokazale su se učinkovitima. Potrebno je povisiti dobnu granicu, koja omogućuje zakonski pristup alkoholu, zatim ograničiti broj sati dnevno ili broj dana tjedno kada se alkohol može kupiti, te odlučiti tko smije i gdje prodavati alkohol. Kampanje koje upozoravaju na opasnost vožnje u alkoholiziranom stanju također su učinkovite. Restrikcije u reklamiranju također djeluju. OECD zemlje koje su zabranile reklamiranje alkoholnih pića imaju 16 posto manju konzumaciju alkohola i 23 posto niži broj prometnih nesreća, nego zemlje u kojima je reklamiranje dopušteno. Istraživanje je pokazalo da samo pet minuta dodatnog gledanja televizijskih reklama za alkoholna pića, znači dnevno povećanje unosa alkohola od pet grama!
»U posljednjih 10 do 15 godina svjedoci smo toga da su mladi postali najvažnija meta onih koji reklamiraju alkoholna pića«, rekla je dr. Brundtland. Osobito su opasne one reklame u kojima se mlade poziva da miješaju alkoholna pića s voćnim sokovima ili energetskim pićima, a čije se reklame vežu uz mladenački način života, seks, sport i zabavu. Opasnost prijeti i od zabava u disku, gdje se mlade poziva da popiju dva pića za cijenu jednoga ili gdje se cijelu večer jeftinije prodaje neko žestoko alkoholno piće. Satelitska televizija dovela je pak reklame za alkoholna pića čak i u zemlje u kojima su one desetljećima zabranjena (skandinavske zemlje) ili gdje se ne smiju reklamirati žestoka pića, kao što je slučaj s Hrvatskom.
(T.T.) Vjesnik, 25.2.2001.