| home| ovisnosti| sadržaj |

Nestale su spolne ograde: djevojčice danas piju jača pića od dečkiju! 

 Mala analiza ponašanja prema vrstama škola, prije četiri godine, pokazala je velike razlike u ponašanju učenika gimnazija i onih koji su pohađali stručne škole. Danas je ta razlika neznatno vidljiva samo kad je u pitanju pušenje, koje je manje zastupljeno među gimnazijalcima. U konzumiranju alkohola i marihuane, gimnazijalci su dostigli svoje vršnjake iz stručnih škola 

Hrvatski dio Europskog istraživanja o alkoholu i ostalim drogama u školske djece (ESPAD) vodila je prim. dr. Marina Kuzman, voditeljica Službe za socijalnu medicinu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. S njome razgovaramo zašto hrvatski srednjoškolci sve češće posežu za alkoholom, drogama i cigaretama. 

– Kod nas je zabilježen porast ovisnosti, ali to se događa svugdje u Europi. Razlika je u tome što kod nas porast nije tako nagao, ali se ipak pomiče prema sve mlađoj dobi. Prijelaz iz osnovne u srednju školu kod nas je vrlo rizično razdoblje: djeca odlaze od kuće, iz svojeg kvarta, sredine na koju su navikli... U toj dobi je beskrajno važan utjecaj vršnjaka koji, priznali su u istraživanju, također puše i piju. Mala analiza ponašanja prema vrstama škola, koju sam provela prije četiri godine, pokazala je velike razlike u ponašanju učenika gimnazija i onih koji su pohađali stručne škole. Danas je ta razlika neznatno vidljiva samo kad je u pitanju pušenje, koje je manje zastupljeno među gimnazijalcima. U konzumiranju alkohola i marihuane, gimnazijalci su dostigli svoje vršnjake iz stručnih škola. 
Djevojčice kritičnije 

– One su s 15 ili 16 godina svakako zrelije od dječaka, međutim nešto se drugo dogodilo. Od djevojčica se nekada nije očekivalo da piju ili puše, no danas su te spolne ograde nestale. Cure pritom piju mnogo jača pića od dečkiju. Oni će se zadovoljiti pivom, dok će djevojke piti koktele, u kojima je alkohola mnogo više. 
l U istraživanju ste obradili i odnos roditelja i djece. Pokazalo se da su najnezadovoljnije djevojčice, i to očevima.

– U dobi od 15 godina, cure počinju dolaziti u sukob oko prava koje bi htjele. Prosječna hrvatska obitelj i dalje je patrijarhalna: očevi su ti koji određuju pravila, dok ih majke tek modificiraju. Dakle, otac nešto ne dozvoljava i oko toga se sukobljava sa kćeri. Ženski spol je, osim toga, mnogo kritičniji od muškoga, a u svim pitanjima zadovoljstva iz upitnika koji su ispunjavali, cure su bile suzdržanije i kritičnije. Važno je, međutim, napomenuti da u toj dobi majke mogu značajno utjecati na dečke, jer istraživanje pokazuju da su oni zadovoljni odnosom s mamama. 

– Normalno je da se djeca u dobi puberteta počnu svađati. Roditelji se moraju svađati, jer bez toga nema odrastanja. Djeca se ne svađaju s njima zato što ih ne vole, nego zato što ispituju gdje su granice. Umjesto da prihvate svađu, roditelji se često ustežu, a onda »puknu« i shvate to jako ozbiljno. Roditelji ne izražavaju svoje stavove čvrsto, upravo zbog straha od svađe s djetetom, no stav da je pušenje štetno, trebao bi biti čvrst i dosljedan, pa makar roditelj bio pušač! Neka kaže djetetu: »Evo, vidiš, dokle je mene pušenje dovelo!« 

– Alkohol je sklizak teren, jer kod nas svi piju u nekim prigodama. Nema načina da se preporuči potpuna apstinencija; ona nije realna. Realno je, međutim, da se već nakon popijenog jednog piva ne sjeda u automobil! Opijanje se ne može tolerirati. Pojava bilo kojeg devijantnog ponašanja se ne može tolerirati. 

– Da, ali ne bitno. Pokazalo se da pušenje roditelja ne utječe bitno na djetetovo eksperimentiranje s cigaretama. Eventualno nešto više ako puši majka. Pijenje je nešto drugo. Ono ima čak i genetsku komponentu, a obiteljski prijenos, transfer među generacijama, ima najveći utjecaj. 


Viša akcija policije 

– Cure su sklone kompliciranju u toj dobi. To su češće izmišljeni problemi, nego stvarni. One su u toj dobi zrelije i analitičnije, a opterećenije su i svojom ulogom u društvu. 

– Postoje neke kontinuirane akcije, no ja mislim da to nije dovoljno da se zaustave ovisnosti. Policija bi trebala provoditi više akcija, jer sva djeca navode da im je, primjerice droga, jako lako dostupna, a k tome i jeftina. 

U školske programe trebalo bi pak uvesti interaktivno učenje, koje osnažuje djecu i uči ih kako da se suočavaju s problemima te usvoje društvene vještine zbog kojih neće popustiti pred ovisnostima. 

(tt) Vjesnik, 25.2.2001.


Home