| home| ovisnosti| sadržaj |

Kako smanjiti rizik zaražavanja virusom AIDS-a i HEPATITISA

 Konzumenti droga, ovisnici, ovo je napisano ponajprije za vas! Dobro je znati više i točnije! Pažljivo pročitajte, smanjite rizik, ublažite štetu!

Evo odgovora na nekoliko važnih pitanja


1. Na koji sve način uzimanje droga (alkohola) povećava rizik zaražavanja (obolijevanja) virusom AIDS-a i HEPATITISA?

Dva su načina kako se povećava rizik zaražavanja:

Samo uzimanje droga mijenja način ljudskog ponašanja čineći ga sve rizičnijim i neodgovornijim. Recimo, osoba koja popije nešto više alkohola postaje neoprezna, slabo vodi računa o tome što i kako nešto radi i kako se zabavlja. Zbog toga se višestruko povećava rizik stradavanja u mnogim situacijama, od onih u prometu do onih koji su povezani sa seksualnim aktivnostima. Mnoge droge utječu na psihu čovjeka; mogu ga poticati na oblike zabave u kojima se malo ili uopće ne vodi računa o mogućim posljedicama. A kada se one dogode (SIDA, hepatitis)...

Način uzimanja droge uzrokom je zaražavanja na stotine mladih konzumenata droge u Hrvatskoj hepatitisom B i C, a ima ih koji su se zarazili HIV-om (virus koji uzrokuje AIDS). Mnogi mladi radi zabave ili na nagovor vršnjaka počinju kušati droge. U početku drogu obično puše ili ušmrkavaju, a neke se droge gutaju. Uzimanjem droge na te načine nema opasnosti od zaražavanja, osim već spomenutim seksualnim putem, no znatna je opasnost od razvoja ovisnosti. Razvojem ovisnosti povećava se tolerancija na drogu (treba sve više droge radi postizanja željenog učinka) pa konzumenti, na savjet drugih ovisnika, prelaze na injiciranje droga (fiksanje), jer time neko vrijeme postižu uz manje količine droge brže i snažnije djelovanje. Ta prva fiksanja obično se događaju u društvu koje "pomaže" ili "uči" kako se to radi i pritom ti "prijatelj" uglavnom posuđuje svoj pribor i daje ti nekoliko crtica svoje droge koja je navučena u špricu. Tek neko vrijeme nakon što se to dogodilo dolazi ti na pamet ideja:
"Pa možda je taj tip zaražen..." PREKASNO?

Tijekom vremena, ako se dogodilo ili će se dogoditi da postaneš teži ovisnik, život postaje na razne načine težak i kompliciran. Osjećaš kako propadaš, kako ti je sve manje važno što će se dogoditi. Pokušavaš prekinuti, "dere" te kriza. Nastavljaš, ne pitajući za cijenu. U početku si pazio na higijenu, pazio si da uzimaš čisti pribor, kožu si sterilizirao, sada postaješ sve nemarniji i nestrpljiviji. treba ti puno droge, teško je nabavljaš, sve češće zapadaš u krizu, juriš gradom, moliš "prijatelja" da ti ostavi nekoliko crtica u svojoj šprici, samo da se malo "središ". Ne mariš za AIDS sve dok se ne "smiriš", katkad ni onda. Ili, naletiš na drogu a nemaš pribor. Pronađeš ga na ulici ili uzmeš od partnera, drugog ovisnika. To što si ga malo isprao vodom od male je koristi. Pohlepno "ufuraš" drogu, sređen si, sve je O.K.
Ali, da li je to zaista tako?
Više od 70% intravenoznih ovisnika u Hrvatskoj zarazilo se B i C hepatitisom. Mnogi će znatno prije umrijeti zbog kronične bolesti jetre.
To se ipak moglo izbjeći!

2. Na koji se sve način može prenijeti virus AIDS-a ili hepatitisa od osobe na osobu?

Među konzumentima droge, jednako kao i među ostalom populacijom, virus se može prenijeti heteroseksualnim odnosno homoseksualnim kontaktom, transfuzijom, injekcijama i sl. No treba nešto više reći o načinu na koji se intravenozni konzumenti najčešće zaražavaju.

Ovisnici bi trebali znati da nikome ne treba vjerovati i da treba imati vlastitu iglu i špricu, pribor koji nitko osim njih nije koristio. No mnogi ne znaju da se virus može prenijeti i preko droge (tekućine) koju su pripremali (kuhali) u zajedničkoj posudici (čepu, žlici). Dovoljno je da neki ovisnik prije tebe uroni svoju onečišćenu (zaraženu) iglu u otopinu droge.

Dok ti čekaš na red i ne pomišljaš da u vražjoj tekućini već plivaju i kupaju se virusi. Premda si izvadio iz džepa svoj posve čist, sterilan pribor, uvukao si u njega zaraženu drogu. Što će biti nakon što je ufiksaš, jasno ti je. Slično se može dogoditi ako si sam skuhao sebi drogu a prijatelj ti za filtar doda svoju prljavu vaticu ili već korišten filtar (od cigarete).
Ako slučajno nemaš svoj pribor i prijatelj ti posudi svoj, to što on tvrdi da nije zaražen, ništa ne znači. Ne čini to!
Ako radi opreza odlučiš pribor sterilizirati, zapamti, virus hepatitisa teško je uništiti čak i kuhanjem u kipućoj vodi.

Što činiti?

1. Najbolje bi bilo prestati s uzimanjem droga, osmisliti na drugi način svoj život i što bistrijim mozgom upravljati svojim ponašanjem.

2. Ako to nije moguće (barem ne do daljnjeg) ili se ne želiš odreći droga, pokušaj jačati samokontrolu, uzimaj ih što rjeđe i manje, nastojeći sebi odgovoriti na pitanje:
Dokle i kuda to vodi?

3. Ako već uzimaš drogu putem injekcija (fiksaš), pokušaj s tim prestati, manji je rizik ako se puši droga ili ušmrkava.


Ako nisi u stanju za sada prekinuti s fiksanjem (jer ne želiš ili ne možeš, a odbijaš liječenje, pa čak i Metadon) pazi na sljedeće:

- UVIJEK koristi vlastiti pribor (iglu, vaticu, filtar)...!
- UVIJEK kuhaj drogu u vlastitoj posudici, samo za sebe...!
- U seksualnim kontaktima koristi kondom...!
- NIKADA ne koristi pribor (iglu, špricu, vatu, filtar) koji je koristila druga osoba!
- NIKADA ne uvlači u svoju špricu drogu iz posudice iz koje je netko drugi to učinio prije tebe!
- NIKADA ne posuđuj i nemoj dopustiti da se tvojim priborom koristi druga osoba (jer ne možeš biti siguran da se i sam nisi zarazio)! To je među ostalim i kažnjivo djelo, a nije ni moralno izlagati drugu osobu bilo kakvu riziku.
- NIKADA ne bacaj svoj već upotrebljavan pribor na ulici ili na javna mjesta; uništi ga da se ne bi zarazila djeca igrajući se, ili "početnici"!
- Ne navodi drugu osobu na spolne odnose bez zaštite!


Ako si ikada bio izložen rizičnoj situaciji (vezanoj uz tvoje seksualno ponašanje ili uzimanje droge) učini anti HIV-test (i markere na hepatitis); kada dobiješ nalaz, strogo pazi na sve upute o zaštiti nekoliko mjeseci i ponovi test. Ako je i tada negativan, znači da si najvjerojatnije "čist".
Čuvaj se dalje.

Testiranje je najbolje učiniti na infektološkim klinikama (odjelima) ili zavodima za transfuziju krvi. Pitaj svog liječnika za upute u svezi s tim. Najbolje bi bilo, ako još nisi ovisan, da pokušaš sam prekinuti s drogom, a ako ti to ne uspijeva ili ako si ovisan, da potražiš pomoć stručnjaka, ili porazgovaraj s nekim u koga imaš povjerenja.

Ublaži barem štetu, smanji rizik stradanja!

 dr. Slavko Sakoman 

(preneseno iz letka bez posebne dozvole, dopušteno je umnožavanje)

Home