• Sve izvjesnija veza izmedju pusenja i srcanih oboljenja 
• Mentalno zdravlje presudno za zivotni vijek ljudi 

Sve izvjesnija veza izmedju pusenja i srcanih oboljenja

Aktivno udisanje duhanskog dima izaziva ostecenja krvnih sudova i kod osoba koje se cine klinicki zdravim i otvara put za nastanak ozbiljnih problema u radu srca, objavili su istrazivaci Univerziteta u Los Angelesu. Rezultati njihovog istrazivanja mogli bi pojasniti zasto pusaci najcesce nisu u stanju podnijeti jednak tjelesni napor kao osobe koje ne puse. Prema svemu sudeci - cini se da se srca pusaca, upravo zbog ostecenja krvnih sudova, ne opskrbljuju dovoljnim kolicinama krvi.
Tokom pojacanog tjelesnog napora srce udara brze i trazi od krvnih sudova da se prosire i tako omoguce povecani dotok kisikom obogacene krvi. No, krvni se sudovi pusaca nisu u stanju dovoljno prosiriti i propustiti neophodne kolicine krvi, te se na taj nacin povecava rizik od srcanog ili mozdanog udara, tvrde lijecnici s Univerziteta u Los Angelesu. U visemjesecnim istrazivanjima sudjelovalo je tridesetak dobrovoljaca koji se nikada ranije nisu zalili na bolove u prsima, gubitak daha ili zakrcenje arterija. Niko od ispitanika nije imao poviseni holesterol, niti secer u krvi. Polovina su bili pusaci.
Ispitanici su podvrgavani razlicitim testovima tokom kojih im je mjeren protok krvi, a rezultati objavljeni u posljednjem broju Casopisa americkog Udrzenja za bolesti srca, navode na zakljucak da je protok krvi kod pusaca manji za 14%. Vjeruje se da ugljenmonoksid iz duhanskog dima cigareta ostecuje krvne sudove i negativno utjece na njihovu elasticnost.
Sljedeca etapa ovog istrazivanja trebala bi pokazati da li se nakon prestanka pusenja obnavlja elasticnost krvnih sudova i koliko vremena mora proci da bi se to dogodilo. 

Mentalno zdravlje presudno za zivotni vijek ljudi

Kvalitet ljudskog zivota godinama je odredjivan duzinom zivotnog vijeka, odnosno prosjecnim trajanjem zivota stanovnika odredjenog podrucja.Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je uvela novi standard za mjerenje kvaliteta zivota ("disability adjusted life years").
Novim se nacinom, zapravo, kvalitet zivota odredjuje prema vrstama bolesti koje oduzimaju najveci broj godina kod radno sposobnog stanovnistva. Na popisu deset oboljenja koja najcesce utjecu na smanjenje radne sposobnosti, pet je mentalnih, medju njima depresija i alkoholizam.
Podtajnica Ujedinjenih naroda za vanjske poslove, Julian Sorrensen, upozorava na slozenost tog problema:
"Svi znamo da politicke okolnosti u nekom dijelu svijeta mogu utjecati na okruzenje i potaci unapredjenje mentalnog zdravlja stanovnistva. No, s druge strane, rat, siromastvo, alkoholizam i narkomanija, mucenja, te tjelesno i seksualno iskoristavanje ljudi vode u ocajanje, razocaranje, otudjenje, ali i poticu strah i gnjev".
Kako se izdici iznad takvih problema, kako stvoriti drustva koja jacaju, potvrdjuju i jacaju ne samo tjelesno, nego i mentalno zdravlje. Kako na to upozoriti svjetske celnike i obrazovati ih da djeluju pozitivno. Kako obuciti lijecnike i terapeute i uputiti ih prema onima koji ih najvise trebaju. I na kraju, kako zalijeciti posljedice rata, napustenosti i zanemarenosti, kako informirati i potaci javnost da iskreno i otvoreno govori o svemu ovome i da se zalozi za ocuvanje mentalnog zdravlja.
"Mentalni poremecaji najcesce se ne priznaju kao izvor patnje, pa i uzroci smrti", kaze dr. Costa Da Silva, direktor Odjela Svjetske zdravstvene organizacije za mentalno zdravlje.
"U posljednjih sam petnaest godina posjetio vise od stotinu zemalja. Htio sam vidjeti sta se, sirom svijeta, dogadja u oblasti koju pratim. U najvecem broju siromasnih zemalja u kojima nema solidne zdravstvene zastite ljudi i danas najvise strahuju od zaraznih bolesti. Procjenjuje se da svake godine u svijetu 3-4 miliona osoba umire samo od malarije. No, upravo ih toliko pocine i samoubistva. Svakih pedeset sekundi negdje u svijetu neko digne ruku na sebe. No, o takvoj vrsti smrti niko ne govori", kaze dr. Da Silva.
Odjel za mentalno zdravlje Svjetske zdravstvene organizacije prosle je godine pokrenuo poseban program ciji je cilj upozoriti na utjecaj mentalnih oboljenja na pojedince i drustvo.
Program je namijenjen oblastima i osobama posebno osjetljivim na menatalno zdravlje - zrtvama rata, nasilja i siromastva. Svjetska zdravstvena organizacija na taj nacin odstupa od tradicionalnih oblika svoga djelovanja koji su ranije bili usmjereni na zaustavljanje i sprijecavanje infektivnih bolesti. U ovom slucaju, prednost se daje bolestima koje nisu zarazne, ali su zato sve rasprostranjenije, a njihove posljedice jednako pogubne.