Zajednica klubova liječenih alkoholičara Zagreba, Zagreb, Vinogradska 29
Klub "Poštar", Zagreb, Branimirova 4
Damir Vodopivec
Klub"Poštar"

U prostorijama Dnevne bolnice u Klinici za psihijatriju KB "Sestre milosrdnice", u utorak 9. listopada 2001. godine održan je sastanak s predstavnicima zdravstvenih i socijalnih radnika poduzeća. Na upućene pozive sastanku odazvali su se i nazočili: soc. radnica Anka Dotorac Kruljac "Zagrebačka banka" d.d., soc. radnica Gordana Domotorffy Grupa za psihologiju rada i socijalni rad Direkcija HŽ, soc. radnica Branka Bičanić "INA rafinerija nafte Sisak", dipl. psiholog Mirna Biljetić stručni radnik i Vladimir Salvador, predsjednik Kluba liječenih alkoholičara "Petrokemija" Kutina, dipl. soc. radnica Vesna Orizek" Hrvatska Elektroprivreda d.d.", DP "Elektra-Zagreb", soc. radnica Anita Matijević Policijska uprava zagrebačka, dipl. ing. soc., rada Branko Pintač i dr. Marija Lenz komunalno poduzeće "Čistoća" d.o.o., Zlatko Rotim kadrovski poslovi i dr. Zlata Buterin "Pivovara Zagreb", Hasan Bašić "ZET Podsused" Lojna Vladimir i Momčilo Hinić, prim. dr. sc. Željko Marinić, soc. radnica Blanka Dorociak, med. sestra Zinka Bratuša, te u ime inicijativnog odbora za alkoholne poremećaje u poduzećima dipl. soc. radnik i stručni radnik Marijan Kotarac i Damir Vodopivec Klub liječenih alkoholičara "Poštar" i prim. dr. sc. Darko Breitenfeld, koji je i vodio taj sastanak.

U kratkom roku istaknuto je da pijenje alkoholnih pića u bilo kojem obliku znači rizičan oblik ponašanja za zdravlje pojedinaca i narušavanje sklada odnosa u njegovoj obitelji i sredini u kojoj živi i radi. U mnogim poduzećima, unatoč postojećim zabranama pijenja prije i u toku rada postoji vrlo velika tolerancija radne sredine prema pijenju kao prihvatljivom i ne opasnom obliku društvenog ponašanja. U današnje vrijeme u najvećem broju poduzeća zbog interesa vlasnika i uprava poduzeća za stjecanjem što većeg profila i represivnim mjerama ne bavi se nitko. Ako postoje soc. radnici, psiholozi rada, služba za zaštitu na radu, u velikom broju slučajeva ne prepoznaju i ne znaju kako se suočiti s rješavanjem alkoholom izazvanih poremećaja. Promjenama u društvu i vlasničkoj strukturi poduzeća procesom privatizacije i pretvorbe u mnogim poduzećima prestali su s radom klubovi liječenih alkoholičara i svrha održavanja ovog sastanka bila je da saznamo od zdravstvenih i soc. radnika poduzeća postoji li mogućnost za ponovnim osnivanjem klubova liječenih alkoholičara u okviru poduzeća.

Da bismo pojasnili i približili način rada kluba u poduzećima, svoja dosadašnja iskustva iznijeli su predstavnici klubova koji djeluju u poduzećima, a nakon toga riječ je prepuštena gostima.

U pojedinačnom predstavljanju svi predstavnici su pohvalili pokrenutu inicijativu i akciju za održavanjem ovakvog sastanka, te iznijeli kako uz zajamčenu anonimnost u pojedinačnom individualnom kontaktu s radnicima rješavaju alkoholom uzrokovane poremećaje, a u nekim radnim sredinama uz to kontroliraju se učestala bolovanja, provjere alkoholiziranosti alkometrom, te promjenom radnog mjesta.

Osnivanje kluba u klasičnom smislu (obiteljski klubovi) zbog promjena i nastalih vlasničkih odnosa, te najčešće inzistiranja na anonimnosti i straha od stigmatiziranosti i otkaza radnika, u sadašnjem trenutku nije prihvatljivo i rijetko je moguće, ali je predloženo da socijalna i služba zaštite na radu, u suradnji sa Sindikatom zatraži odobrenje vlasnika ili Uprave poduzeća u provođenju programa prevencije i neke vrste pomoći i podrške radnicima s problemom ovisnosti. Programi suzbijanja ovisnosti i poremećaja uzrokovanih alkoholom razlikovat će se od jednog do drugog poduzeća, što ovisi:

• o ukupnom broju radnika

• temeljnoj djelatnosti

• sastavu radnika prema spolu, dobi i kvalifikaciji

• djelovanju i razvoju socijalne i službe zaštite na radu.

Programom treba istovremeno obuhvatiti primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju, te omogućiti sudjelovanje svih službi i struktura poduzeća koja se brinu ili djelomično brinu za zdravstvenu i socijalnu zaštitu (liječnik, psiholog, soc. radnik, inženjer zaštite na radu). Među prvim zadacima primarne prevencije nalazi se edukacija i naobrazba neposrednih rukovodilaca (tehnički voditelj, vođa smjene, poslovođa) održavanjem jednotjednih seminara u okviru poduzeća ili u Klinici, jer ako oni ne zauzmu ispravan vlastiti stav prema pijenju članova, radne skupine će, u nastojanju da opravdaju vlastito pijenje, navoditi ili tolerirati pijenje članova radne skupine kojom rukovode. Ako pojam radno mjesto koristimo u širem značenju, provođenjem programa možemo osigurati uvjete u kojima se veliki broj pojedinaca može po prvi puta uključiti u edukaciju koja je usmjerena više na prevenciju ovisnosti i prekid navike, nego odvraćanju da se uopće počnu uzimati sredstva ovisnosti, te zabraniti usluživanje alkohola, a napose piva u "kafićima" poduzeća. 

Sekundarnom prevencijom (ranim otkrivanjem i upućivanjem na liječenje), da bi se izbjegla invalidnost i nepotrebne hospitalizacije, kontinuirano provoditi sistematske preglede, pretrage krvi (GGT), kontrolu čestih izostanaka i bolovanja, a u suradnji sa službom zaštite na radu provoditi provjeru alkoholiziranosti alkometrom.

Liječenje provoditi upućivanjem u dnevno ili vikend obiteljsko liječenje u bolnici, za novo izliječene osigurati uzimanje tableta Disulfirama uz stručni nadzor.
U okviru rehabilitacije, organizirati grupe stručne i međusobne pomoći, te upućivanje i uključivanje u rad područnog kluba radi obiteljske terapije uz kontrolu nazočnosti.

Zaključak

1. Poteškoće izazvane alkoholom otežavaju život u obitelji i rad u poduzeću i treba im posvetiti punu pažnju.
2. Osim disciplinskih i represivnih mjera, treba na razini poduzeća prirediti program suzbijanja poremećaja izazvanih alkoholom. Disciplinske i represivne mjere treba smanjiti na neophodnu mjeru, a prevenciju provoditi provođenjem programa u suradnji sa socijalnom službom i osobljem zaduženim za radnu sigurnost.
3. U poduzeću provesti edukaciju i naobrazbu s područja poremećaja izazvanih alkoholom za sve radnike, a prije svega za neposredne rukovodioce.
4. Osnivanje obiteljskih klubova u poduzeću u sadašnjem je trenutku rijetko moguće, ali poštujući anonimnost pojedinca ili grupe, osigurati pružanje stručne pomoći.
5. Svi sudionici sastanka pozvani su da se jave i napišu članak o tome što su poduzeli, te da za tri mjeseca ponovno održimo zajednički sastanak na kojeg bismo pozvali inženjere zaštite na radu.